U potonjem programu možda je najkontroverzniji 'Ukrajina nije bordel' mlade australske debitantice Kitty Green, koja po prvi put javnosti otkriva pozadinu najprovokativnije feminističke organizacije na svijetu. To je ukrajinski Femen, čije su članice i njihovi prosvjedi obnaženih grudi izazvali pravu pomutnju u svjetskim medijima. Tijekom snimanja filma redateljicu je oteo KGB, a film je na prošlogodišnjoj Mostri osvojio Nagradu Lina Mangiacapre

S europskog sjevera stižu dva filma čije redatelje smatramo veteranima dokumentarnog filma. Finac Arto Halonen, jedan od najvažnijih dokumentarista generacije po izboru festivala dokumentarnog filma u Solunu i osnivač festivala DocPoint, donosi istraživačku priču o dopingu u profesionalnom sportu – 'Kada junaci lažu'. Njegov danski kolega Jon Bang Carlsen, koji iza sebe ima već tridesetak nagrađivanih radova, u filmu 'Prava količina nasilja' u svom prepoznatljivom hibridnom stilu govori o ekstremnim odgojnim mjerama kojima pribjegavaju roditelji problematičnih tinejdžera u srednjostaleškim predgrađima Los Angelesa.

Iz bliskog susjedstva kontroverzama i kritikom svjetskog sistema obrazovanja bavi se austrijsko-njemački film 'Abeceda', koji stiže direktno s Berlinalea, dok će mađarskom filmu 'Gospodar špijuna' svoje dugo čuvane tajne otkriti nekadašnji špijun Katoličke crkve, bivši policajac koji je regrutirao i održavao kontakte s bezbrojnim agentima. Domaće snage i dostojanstvo osoba starijih od 55 godina u hrvatskom društvu brani redatelj Borut Šeparović, koji projekt 55+ skupine Montažstroj po prvi put postavlja na filmsku vrpcu, i to u filmu 'Potrošeni' koji premijerno gledamo na ZagrebDoxu.

Dečko s plaže', britanski vérité dokumentarac o mladićima iz Mombase koji se prodaju starijim europskim turistkinjama, ujedno je i najbolji kratkometražni dokumentarni film na prošlogodišnjem festivalu u Karlovim Varima. Jedini neeuropski film u bloku je 'Biblioteka praha', koji je nastao pod dvojnim autorstvom debitanta Roberta Jamesa i dvostruke dobitnice velike nagrade žirija na Sundanceu Ondi Timoner. Film će nam otkriti jezivu biblioteku s tisućama urni i ostacima neimenovanih pacijenata psihijatrijske bolnice u Oregonu.

U programu 'Stanje stvari' s nizom nagrada na festival stiže dokumentarac 'Revolucija' u kojem se autor Rob Stewart otisnuo u pogibeljnu avanturu – od koraljnih grebena Papue Nove Gvineje i krčenja šuma na Madagaskaru do najvećeg i najrazornijeg ekološkog projekta u kanadskoj Alberti – sve kako bi otkrio istinu i pronašao tajnu očuvanja ekosustava o kojem ovisi naš opstanak. Prirodnim katastrofama bavi se i novi film Oscarom nagrađene redateljice i scenaristice Jessice Yu, koja nastavlja stopama prethodnih filmova 'Neugodna istina' i 'Hrana d. d.'. Riječ je o dokumentarcu o zanemarenoj temi nadolazeće globalne nestašice vode – 'Posljednji poziv u oazu'. Narušenim i ugroženim pravima životinja bavi se dirljivi kanadski dokumentarac autorice Liz Marshall 'Duhovi u našem stroju'. Podizanje svijesti gledatelja ne postiže se direktnim djelovanjem nego fotografijama Jo-Anne McArthur. Na festivalu Hot Docs film je nagradila publika.

O propasti grada progovara američki film 'Detropija' autorskog dvojca Heidi Ewing i Rachel Grady. Riječ je o snovitom kolažu velegrada na rubu nestajanja praćenom snažnom i uzbudljivom glazbom. Ova priča o Detroitu koja sažima pripovijest o Americi u proteklom stoljeću nagrađena je nizom priznanja na festivalima diljem svijeta.

Kolaps čovjeka u središtu je filma 'Gospodar svemira' Marca Baudera. Nekad vodeći njemački investicijski stručnjak s dnevnim milijunskim prihodima danas sjedi na jednom od viših katova prazne zgrade banke u središtu Frankfurta. U kombinaciji monologa i iscrpnog intervjua, podjednako zastrašujućeg i fascinantnog, dijeli svoje znanje iz megalomanskog paralelnog svijeta u kojem su iluzije najjača tržišna valuta.

Volim huligane' u režiji Jana-Dirka Bouwa kratkometražni je portret homoseksualnog navijača- huligana koji je primoran skrivati svoj identitet. Nizozemski dokumentarac 'DNK snovi' u režiji autorice Bregtje van der Haak bavi se mogućnostima tehničkog napretka i pita vas što biste učinili da smijete imati samo jedno dijete i da možete odabrati njegove gene. Film predstavlja novi naraštaj znanstvenika u BGI-u, najvećem kineskom zavodu za istraživanje genetike.