Ideja Emira Kusturice da za potrebe filma 'Na Drini ćuprija' u Višegradu napravi grad od kamena koji će se naslanjati na most Mehmed-paše Sokolovića i koji bi nakon snimanja ostavio gradu, uzburkala je javnost u BiH. Oglasila se i Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, a Dubravko Lovrenović, njezin član, priopćio je da trajna promjena izgleda nacionalnog spomenika ne dolazi u obzir, piše blic.rs

Kusturičin plan je da na potezu od gradskog hotela Višegrad do ušća Rzava u Drinu izgradi zid u srednjevjekovnom stilu i njime ogradi sportski centar Ušće. Unutar zidina planira napraviti grad od kamena i drveta koji bi se djelom naslanjao na most Mehmed-paše Sokolovića na kojem bi se odvijao najveći dio filmske radnje.
'Teško je i zamisliti da bi danas netko mogao doći u Višegrad i trajno, za sva vremena, radikalno izmijeniti izgled višegradske čaršije i ćuprije', rekao je Dubravko Lovrenović i dodao da se scenografija može napraviti 'uz pomoć filmskih rekvizita i tehnologije' i opet naglasio da nakon završetka snimanja 'sve mora biti vraćeno na svoje mjesto' jer po pravilu u prvoj zoni zaštite koja obuhvaća sam most i pojas u dužini od 100 metara uzvodno i 100 metara nizvodno od njega zabranjena je izgradnja objekata. Stari kameni višegradski most je i pod zaštitom UNESCO-a, podsjetio je Lovrenović, iz čijih riječi se može zaključiti da ne žele da se gradi u neposrednoj blizini mosta kako se ne bi narušila priroda okoline i vrijednost ovog spomenika.

Stavove Komisije Emir Kusturica je za Blic prokomentirao riječima:
'Drago mi je da su se oglasili još jednom zabranom. Koliko obožavaju Andrića, izgleda da se ta ljubav može mjeriti još samo s ljubavlju koju imaju prema meni. Sreća je što u toj njihovoj odluci nema politike. Trudit ću se da se grad od kamena koji ću sljedeće godine početi da gradim ne primakne mostu na manje od 100 metara; eto, sve ću učiniti da ljubav te komisije prema Andriću i meni ništa ne pomuti.'

Kusturica planira premijeru filma 2011, kada se navršava 50 godina otkad je Ivo Andrić dobio Nobelovu nagradu. 'Roman 'Na Drini ćuprija' je naš Stari zavjet, koji predstavlja našu prošlost, sadašnjost, a bojim se i budućnost, i dugo je kao velika ideja hranio moju znatiželju', rekao je Kusturica i dodao: 'Obično su ekranizacije velikih romana propadale jer su to različiti jezici, drugi pristup. Na tome su se okliznuli mnogi. Osjećam se zrelo da tako veliku ideju prevedem na jezik filma, ali ne kao realističnu konstrukciju, nego kao operu. To rješava estetske i moralne aspekte koje treba poštovati da bi se roman 'Na Drini ćuprija' uspješno preveo u filmsku umjetnost', rekao je Kusturica, sretan što je napokon pronašao ključ kako prikazati i ispričati priču o 300 godina povijesti.

Ideja je da se u filmu jedan čovjek rodi triput u 300 godina i da bude svjedok tog vremena. 'Sljedeće godine ću početi s gradnjom objekta, a film treba pratiti dinamiku izgradnje. Mislim da bi grad mogao biti sagrađen za tri, najviše četiri godine. To bi trebalo biti oplemenjeno filmsko područje', rekao je nedavno Emir Kusturica.
Novac za ovu filmsku operu, čiji je pokrovitelj Boris Tadić, predsjednik Srbije, djelom će osigurati Ministarstvo kulture Srbije i Vlada Republike Srpske.