HOĆE LI POSKUPJETI MUZIKA?

O prijedlogu Direktive EU o kolektivnom ostvarivanju prava

05.12.2012 u 10:36

Bionic
Reading

U utorak, 4. prosinca, u prostorijama HDS ZAMP-a je održan sedmi regionalni sastanak društava za kolektivno ostvarivanje glazbenih prava s prostora bivše Jugoslavije. Osim o omogućavanju dolaska velikih digitalnih online servisa za legalno skidanje glazbe, govorilo se o usklađivanju propisa, ali i o prijedlogu Direktive EU o kolektivnom ostvarivanju prava

Na sastanku su sudjelovali direktori HDS ZAMP-a (Hrvatska), SOKOJ-a (Srbija), SAZAS-a (Slovenija) i PAM CG (Crne Gore), a direktor HDS ZAMP-a i predsjedavajući Europskog vijeća Međunarodne konferencije društva autora i skladatelja Nenad Marčec novinarima je pojasnio svrhu ovog, već sedmog sastanka na regionalnom nivou, naglasivši da je želja svih sudionika da se usklade akti i način rada za ostvarivanje kolektivnih glazbenih prava.

Jedna od tema o kojoj se vodila diskusija bila je i analiza pravnih propisa s područja autorskog prava i odredbi prijedloga Direktive EU o kolektivnom ostvarivanju prava koje je gospodin Marčec nazvao prvim takvim potezom na europskom nivou od početka zaštite autorskih prava uopće.

Među temama je  bila i isplata autorskih naknada u slučaju koncerata, kao i suradnja u nastupanju prema globalnim internetskim servisima. Naime, kvalitetnije ostvarivanje prava autora glazbe u regiji i stvaranje većeg glazbenog tržišta svakako su u interesu svih autora iz zemalja regije koja je njihovo novo tržište sa svojih 25 milijuna stanovnika. To su ujedno i osnovni preduvjeti za dolazak velikih međunarodnih digitalnih servisa na ovo područje, čime bi se građanima osigurala kvalitetna legalna ponuda glazbe na internetu. Upravo ono oko čega se lome koplja posljednjih godinu dana i o čemu je za tportal.hr nedavno govorio Fabian Stilke, direktor Universal Austrie & Western Balkan, rekavši da 'ova regija još nije vidjela međunarodne igrače koje nude svoje inovativne glazbene usluge, ali i tu će vrlo skoro doći do promjene'.


Komentirajući spomenutu temu vezanu uz ostvarivanje kolektivnih prava direktor HDS ZAMP-a je na pitanje novinara tportala.hr rekao 'kako bi se uvela jedinstvena naplata kroz licencu za cjelokupni svjetski repertoar, za što bi npr. vlasnik kafića plaćao jedinstvenu mjesečnu cijenu kao i ugostitelji, organizator koncerata, diskograf... gdje god se jako velik broj autorskih djela koristi i gdje god postoji jako velik broj korisnika'. Također je dodao da je 'to područje glavni izvor prihoda za autore koje do sada nije bilo uređeno na europskom nivou nekim posebnim propisom, već je svaka država za sebe uređivala taj dio zakonodavstva.'

Ukratko, Europska unija će po prvi puta dati jedinstveno rješenje u obliku direktive o kolektivnom ostvarivanju prava, a budući da je to, kako je istaknuo Marčec, sudbinski dokument, o njemu su raspravljali kako će ga primijeniti u regiji, što će on za njih značiti i kako će cijeli sustav na koncu i izgledati. Zanimalo nas je hoće li to značiti i manja davanja za organizatore koncerata s obzirom da su davanja ZAMP-u u Hrvatskoj među najvećima u svijetu i iznose oko 10 posto, dok su takva ista davanja u Velikoj Britaniji dva do tri posto, što je gospodin Marčec komentirao sljedećim riječima: 'Europski standard nije dva do tri posto kao u velikoj Britaniji. Mi smo predočili rješenja iz cijele Europske unije i pronašli neki zajednički dogovor s koncertnim promotorima uzimajući u obzir sva rješenja u Europi. Međutim, direktiva daje smjernice o tome kako se tarifa donosi u svakoj državi, tako da će procedura po kojoj će se donositi cjenici, pa tako i za koncerte, biti u toj direktivi opisana.' Na pitanje odnosi li se to od koncerta do koncerta ili od države do države, pojasnio je: 'Ima jako puno kategorija prava koja se naplaćuju, tako da će svaka kategorija prava na neki način postupati po sličnoj proceduri.'


'Kod nas nema legaliziranih digitalnih online servisa pa tu zaostajemo po tom pitanju' izjavio je Merčec te pokušao odgovoriti na pitanje novinara tportala.hr znači li to da će uskoro na hrvatsko i regionalno tržište ući i najpoznatiji digitalni servisi za legalno skidanje glazbe: 'Ulazak tih servisa ovisi isključivo o njihovim poslovnim kalkulacijama i da li oni smatraju da je ovo tržište dovoljno veliko da bi uložili u njega i krenuli.' Zanimalo nas je hoće li i ZAMP i njegovi partneri iz regije poraditi nešto na dolasku tih servisa u ovaj dio svijeta: 'Što se nas tiče, mi se trudimo pozvati ih da dođu ovdje. Mi im nudimo najkomotnije uvjete što se tiče zaštite i ostvarivanja prava da bi to radili, ali njima nisu problem prava, već isplati li im se to ili ne. Razgovarali smo s kolegama iz Spotifya i YouTubea i svi misle da otvore hrvatsku domenu i dopuste neke nove oblike poslovanja, kao i iz iTunesa. Međutim, oni imaju svoje prioritete. Jedna od ideja ovog skupa je da svi zajednički ponudimo ulazak takvih velikih servisa na jedno veliko tržište regije pa vjerujemo da bi postojao veći interes i kod njih.'

Srpski predstavnik odnosno direktor SOKOJ-a Aleksandar Kovačević rekao je da se oni trude uskladiti propise, naglasivši nizak nivo svijesti i poštovanja autorskih prava i drugih aspekata intelektualnog vlasništva u Srbiji danas. Na tvrdnju novinara tportala.hr da je prilično velik broj glazbenika u Srbiji nezadovoljan radom SOKOJ-a i raspodjelom prikupljenih sredstava Kovačević je izjavio 'da su sva poznata imena članovi SOKOJ-a te da su neki više, a neki manje uključeni, ali da nema nikoga tko se ogradio ili izuzeo iz SOKOJ-a', naglasivši da postoji više aspekata tog problema i da je sve sastavljeno u aktu koji se zove 'Plan raspodjele'. 'Taj akt su usvojili autori koji su članovi skupštine i drugih organa. To je dinamičan akt koji se mijenja. Posljednji je usvojen 2006, a uskoro će po sedmi put biti usvojen novi akt koji se stalno mijenja.' Na pitanje koliko je ta raspodjela usklađena s ostalim državama bivše Jugoslavije Kovačević je rekao da je u dobroj mjeri usklađena, dodajući da svejedno autori nisu zadovoljni ostvarenim pravima'. Slovenski predstavnik odnosno direktor SAZAS-a Matjaž Zupan spomenuo je da Slovenija ulaskom u EU nije ništa profitirala po pitanju zaštite autorskih prava, izdvajajući čak činjenicu da su Francuska, Švedska i Poljska bile protiv usklađivanja na prijedlog Direktive EU jer se ujednačavanjem gube manji autori u gomili propisa napisanih za velike.

Sa željom da prijedlog Direktive EU o kolektivnom ostvarivanju prava bude u potpunosti transparentan te dostupan svakome, a ponajprije autorima glazbe, donosimo vam ga u cijelosti u pdf-u na ovom linku.