'Patti Smith nije legenda, jer legende su dobrim dijelom nestvarne, a Patti je jednako stvarna kao što je nedostižna. Ona voli, uči, sluša, u svojoj poeziji progovara iskreno i strastveno...' riječi su jedne anonimne poklonice 'kume punka', kako nazivaju američku kantautoricu, pjesnikinju i likovnu umjetnicu. S naočalama, nemarno dugom sijedom kosom, u flanelskoj košulji i bez šminke, kako je opisuje Simon Schama u Financial Timesu, trostruka majka i baka, danas prije podsjeća na profesoricu srednjovjekovne književnosti, nego na autoricu prevratničkog albuma 'Horses' iz 1975, zahvaljujući kojemu je postala jedan od prvih i najvećih glasova punka, uzor i putokaz njujorškom punk rock pokretu.

Redefinirala je ulogu ženske rock zvijezde, a lirski talent izbacio ju je među vodeća imena u povijesti rock'n'rolla. Izdala je 11 albuma i 14 knjiga poezije, što joj je priskrbilo američku prestižnu Nacionalnu nagradu za književnost, Orden za umjetnost i književnost francuskog ministarstva kulture i mjesto u Kući slavnih rock'n'rolla.

Iako je u šezdeset i osmoj, kada stare rokerice uživaju u mirovini, Patti je prije godinu dana izdala album 'Banga', a početkom veljače u Londonu započinje kratku europsku turneju, niz komornih nastupa nazvanih 'Večernje riječi i glazba'. Izgovorena i uglazbljena poezija za nju je uvijek bila dobitnička kombinacija, još iz vremena kada je nazalnim glasom uzvikivala protopunk song 'Piss Factory'. Nastala u suradnji s pijanistom Richardom Sohlom 1974, u njoj pjeva o njezinu susretu sa surovom stvarnošću radnice na traci u tvornici igračaka, gdje se nakratko i sama zaposlila kao mlada djevojka. Stvaralački put počela je čitanjem stihova u grunge-rupama poput kluba CBGB u otkačenom Boweryju na Manhattanu, danas slavljenom kao rasadištu punka, od kuda se širio u Veliku Britaniju, sve do naše Rijeke i Parafa. Bilo je to post-šezdesetosmaško vrijeme kraja rata u Vijetnamu i čuvene otmice milijunašice Patty Hearst, nakon što su rokersku scenu prerano napustili Jim Morrison, Jimmy Hendrix i Janis Joplin, a ljudi poput Neila Younga i Lennona pokazali da rock'n'rollu treba neki novi zamah.

'Nisam počela pjevati da postanem rokerska zvijezda, nego iz straha da se ta baklja ne ugasi. Zvuči možda umišljeno i uzvišeno za djevojku iz južnog dijela New Jerseyja, ali nisam željela da se istopi taj veliki američki doprinos pop kulturi. Htjela sam biti dijete s prstom u nasipu, koje će ga držati dok ne stigne prava pomoć', kaže Patty.

Uz Patti, prst je držao i Bruce Springsteen, s kojim je proizvela zajednički hit 'Because the Night'. Rođena u Chicagu, odrastala je kao i Springsteen u New Jerseyu, ali, za razliku od njega, u ruralnom dijelu s novim doseljenicima i uzgajivačima svinja, nesretna zbog muškobanjastog, žgoljavog izgleda, sramežljiva i s lijevim okom koje malo bježi u stranu, nesigurna sve dok joj nastavnik likovnog odgoja nije pokazao Modiglianija i Picassovu Plavu fazu. U politiku se upuštala samo jednom, podupirući kampanju Roberta Kennedyja za Senat. Odgajana je kao Jehovin svjedok, ali je religiju napustila riječima 'Isus je umro za nečije grijehe, ali ne moje' u pjesmi 'Gloria'. U mladosti se ne može pohvaliti činjenicom da je prvorođeno dijete, djevojčicu, dala na usvajanje, smatrajući se nesposobnom za ulogu majke, iako je to kasnije dokazala s dvoje djece u braku s gitaristom Fredom Smithom, napustivši zbog njih svoj sastav Patti Smith Group (1974-79) i karijeru. Vratila joj se tek nakon muževe smrti poslije 17 godina stanke, jer je ostala bez novca i morala sama podizati malodobnu djecu, a šansu joj je pružio Bob Dylan, pozvavši je 1995. kao gošću na svoju turneju.

Mladenačke ljubavi bili su joj Rolling Stonesi, John Coltrane i Little Richard, surađivala je sa Samom Shepardom i Allenom Ginsbergom, uzor joj je predvodnik beat generacije William Burroughs s kojim je veže interes za riječ i likovnost, obožava poeziju i grafike Williama Blakea, poeziju Rimbauda, Whitmana i Yeatsa, a cijeni iskrenost Richarda Sohla jer 'nije bio rock’n’roll snob i s jednakom je strašću izvodio Bo Diddleya i Mendelssohna'. 'Obožavam R’n’B. Ujutro radim uz Glenn Goulda, navečer zaspem uz Parsifala, a Adelin 'Rolling in the Deep' slušala sam milijun puta', kaže Patti.

Ipak, poseban trag u njezinu životu ostavio je kultni fotograf Robert Mapplethorpe, s kojim je bila u intimnoj vezi sve dok on nije otkrio da je homoseksualac, ali su unatoč tomu sve do njegove smrti bili tijesno vezani kao poslovni i umjetnički partneri. Uz majstora crno-bijele fotografije ostajala je i u trenucima kontroverzi i optužbi zbog homoerotičnih i sadomazohističkih tema u njegovu radu, da bi mu 1996. posvetila knjigu 'The Coral Sea', a memoare iz 2010. 'Just Kids' usredotočila na odnos s Mapplethorpeom.

Na europsku turneju Patti Smith stiže s malom grupom izvođača, uključujući sina, gitarista Jacksona. I ovoga puta razlog je manjak novca u kućnoj blagajni, priznaje Patti koja se nikada nije obogatila i 'rastužuje je kultura celebrity materijalizma', naročito kada vidi trogodišnjake koje roditelji obasipaju mobitelima i videoigrama umjesto da im čitaju priče.

A hvalospjevu američkoj ikoni rocka u Financial Timesu se pridružio i jedan kritičar tvrdnjom da je Smith 'mistična nit poezije koja je na jedinstven način povezala zapadnu kulturu s obje strane Atlantika, onu nit koju nikada ne može ispresti jedna Madonna ili Miley Cyrus'.