'Nakon provođenja programa nadamo se da će udio domaće produkcije u kinoprikazivaštvu porasti na barem 15 posto, za razliku od katastrofalnog prošlogodišnjeg postotka koji je iznosio samo poražavajućih jedan posto', istaknuo je Hrvoje Hribar, ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra, na svečanoj promociji Nacionalnog programa razvoja audiovizualnog stvaralaštva i industrije koja se održala se danas u prepunoj vijećnici Hrvatske gospodarske komore.

Hribar je dodao da se nada da će telekomi i operateri surađivati s njima na ostvarenju zajedničkog cilja te iznio prilično ambiciozna i optimistična očekivanja.

'Od HRT-a očekujemo da ulaže oko 20.000.000 eura u programe namijenjene djeci i mladima, dokumentarce, TV serije, filmove u dramskom programu, a od ostalih očekujemo da kritički podupiru naš rad i nastojanje da postignemo ciljeve', kazao je Hribar pred mnogobrojnom publikom koju su činili brojni filmaši, među kojima i Arsen Anton Ostojić, Simon Bogojević Narath, Ognjen Sviličić, Filip Šovagović, Goran Dević, Danilo Šerbedžija, Nenad Puhovski, Dejan Aćimović, Snježana Tribuson te domaće uzdanice kulturne i medijske scene Andrea Zlatar, Diana Nenadić, Hrvoje Turković, Hloverka Novak Srzić, Hrvoje Krstulović

Uz Hribara, novi nacionalni program razvoja audiovizualnog stvaralaštva i industrije, pod parolom 'Popravimo Hrvatskoj sliku i ton', predstavili su mr. Jasen Mesić, ministar kulture, Vera Robić-Škarica, predsjednica Hrvatskog audiovizualnog vijeća, Ankica Jurić Tilić, predsjednica Hrvatske udruge producenata, Tatjana Aćimović, koordinatorica grupe za poticaje, Antonio Nuić, predsjednik Društva hrvatskih filmskih redatelja, Vinko Brešan, Koordinacija za elektroničke medije i Nada Gačešić-Livaković, predsjednica Hrvatskog društva filmskih djelatnika.

'Ovaj skup ljudi iz filma i kulture organiziran je kako bismo dali podršku u daljnjem razvoju nacionalnog stvaralaštva u iduće četiri godine. To je glavni interes kulturne politike RH: da damo šansu našim kreativnim snagama kako bi se mogle nositi s konkurencijom u regiji, stoga je Ministarstvo kulture ušlo u savezništvo sa HAVC-om', istaknuo je Jasen Mesić, dok je Hribar, ravnatelj HAVC-a, na samom početku napomenuo da je oduševljen velikim odazivom.

'Nismo znali da moramo rezervirati Lisinski za ovaj skup', našalio se redatelj te nastavio u puno ozbiljnijoj maniri. 'Filmaši po profesionalnoj deformaciji planiraju, oni kreiraju tako što pažljivo planiraju korake, a naš scenarij je ovaj nacionalni program. Odvagnuli smo dobre i loše činjenice, procijenili radne planove, odredili za njih rokove, sredstva i započeli projekt koji je trajao šest mjeseci', objasnio je te došao do zajedničke konkluzije tj. Nacionalnog programa promicanja audiovizualnog stvaralaštva - strateškog dokumenta koji daje pregled osnovnih smjernica razvoja u razdoblju od 2010. do 2014. godine. Program su izradili stručnjaci HAVC-a pod nadzorom Hrvatskog audiovizualnog vijeća, a 25. listopada 2010. godine na prijedlog Hrvatskog audiovizualnog vijeća prihvatio ga je ministar kulture mr. sc. Božo Biškupić

U sažetku programa stoji kako je 'audiovizualnom sektoru potrebna odlučna javna potpora, kao i zajedništvo nacionalne strategije'. RH u predstojećem razdoblju mora postići sljedeće rezultate: osigurati zakonite financijske priljeve HAVC-u, povećati broj kinogledatelja hrvatskog i europskog filma te zastupljenost tih djela u TV–programima, riješiti status Hrvatske kinoteke i osigurati obnovu i promidžbu hrvatske filmske baštine, osigurati sustav olakšica za filmsku proizvodnju i potaknuti snažan izvoz filmskih usluga te poduprijeti digitalizaciju kinodvorana kako bi se omogućila kompatibilnost sa svjetskim tržištem te osigurati status domaćeg filma u preuređenoj kino mreži

Kao glavni strateški ciljevi u audiovizualnom sektoru postavljeni su: poticanje ulaganja u domaći film, filmsku industriju i izvoz filmskih usluga, održanje i razvoj proizvodnje, distribucije, prikazivanja, elektronske difuzije te promidžbe kulturno vrijednih audiovizualnih djela (proizvodnja, distribucija, kinoprikazivaštvo, promidžba, elektronska difuzija) i širenje filmske i audiovizualne kulture te specifičnih znanja vezanih uz audiovizualno stvaralaštvo.

Željena produkcija je: 15 igranih filmova godišnje (od toga tri debija, tri televizijska i tri za djecu i mlade), četiri dugometražna dokumentarna filma, jedan dugometražni animirani film svake dvije godine, pet igranih TV serija i serijala te dvije serije i serijala za djecu.

Ankica Jurić Tilić, predsjednica Hrvatske udruge producenata, izazvala je velike ovacije istaknuvši kako je misija domaće proizvodnje nužna za očuvanje našeg kulturnog identiteta. 'Živimo u zemlji koja nedovoljno njeguje ono što je naše, a ulaskom u veću zajednicu moramo čuvati jezik i kulturno nasljeđe jer nam prijeti opasnost nestajanja s mape', zaključila je producentica.

Nakon toga ponovno je istaknuta nužnost aktivnog uključivanja javne i komercijalnih televizija u projekt. 'Bez oporavka domaće televizijske produkcije ne možemo govoriti o realizaciji ovog projekta. Nadam se da će ljudi koji rade u televizijskim kućama prepoznati mogućnost da uz ovaj program ostvare velika djela', napomenuo je redatelj Vinko Brešan, predstavnik Koordinacije za elektroničke medije.