Svakako valja odvojiti uspjeh od popularnosti, kao i od materijalne dobiti jer, unatoč slavi i popularnosti, mnoge slavne osobe i izvođači muku muče s financijama. Kako u svijetu, tako još više u Hrvatskoj. Na malenom tržištu popust hrvatskog prava umjetnost nije postati slavan, nego uspješno preživjeti od bavljenja glazbom.

Unatoč činjenici što za uspjeh danas talent nije presudan, što dokazuje mnoštvo mediokriteta na YouTubeu, ali i u raznim reality showovima, mnogi još uvijek zamišljaju da uspješne krasi sreća, situiranost, dobre zarade, malo posla i brige, puno tuluumarenja i zabave. Međutim, istina je daleko tmurnija od ove svijetle iluzije.

Prosječan hrvatski glazbeni izvođač mora se itekako naraditi da bi preživio ako misli živjeti od svoje slave i uspjeha. Ne postane li popularan nakon prvog albuma i barem tri nacionalna hita, prijeti mu zastara i prijevremena mirovina. Ostvari li pak taj minimalni uspjeh za opstanak, buduća hrvatska zvijezda mora biti na raspolaganju 24 sata medijima jer važno je u svakom trenutku podsjećati javnost da si tu. Koncertna aktivnost najteži je dio posla danas u Hrvatskoj. Osim desetak gradova (a i to je prevelika brojka), u kojima će prirediti koncert dostojan jednog respektabilnog izvođača u uvjetima koji odgovaraju profesionalnoj organizaciji, svi ostali nastupi organizirani su ili po manjim disko-klubovima, lokalnim barovima ili pak festivalima sumnjivog karaktera.

Eventi su priča za sebe. Osim što se, ovisno o veličini i kvaliteti zvijezde, takav nastup može dobro naplatiti, samo iskusni izvođači znaju što znači smješkati se bogatim moćnicima koji financiraju event. Paralelno s uspjehom na glazbenom polju, za zvijezdama raste i potražnja u marketingu. No, tu pak valja procijeniti treba li se vezati uz neki brand, bez obzira na honorar, jer jednom stečena etiketa teško se skida. Istini za volju, količinu pojavljivanja u medijima kroz neku reklamu teško je nadomjestiti ikakvim promidžbenim potezom pri promociji albuma. Ista je priča i s dobro plaćenim nastupom za neku političku stranku jer se takvi angažmani u javnosti dugo pamte. Televizijski nastupi svima su najdraži jer, osim prikladnih honorara, utjecaj na gledatelje i publiku je nemjerljiv.

Glazbenicima bi najveći prihod trebao stići jednom godišnje od autorskih i izvođačkih prava, ako je riječ o izvođaču čiji su se hitovi doista vrtjeli na dvjestotinjak hrvatskih radiopostaja i nemalom broju televizijskih kanala. Drugim riječima, za dobar uspjeh potreban je dobar menadžer, još bolje veze, upornost, a kao preduvjet svega talent, entuzijazam i velika želja za uspjehom. Tek nakon tri do pet albuma i barem jednog 'best of' izdanja i desetak velikih hitova, hrvatska zvijezda može reći da je uspjela. No, unovčiti tu popularnost, već je druga vrsta umjetnosti.

Tko je od glazbenika u Hrvatskoj uistinu uspješan, slavan i bogat? Prave estradne zvijezde ne žive baš na visokoj nozi i mnoge od njih srest ćete u lokalnoj trgovini kako kupuju kruh i mlijeko ili ih vidjeti u šetnji s psom, sresti u kinu na sjedalu pored vas... Možda su rijetki izuzetak Severina,Mišo Kovač ili Josipa Lisac. Uspijeli su i Gibonni, Massimo, Urban, Hladno pivo, Oliver, Vanna, Let 3, Nina Badrić, Parni valjak, Prljavo kazalište…iako mnogi od njih rade i neke druge poslove kako bi preživjeli. Massimo je snimao radijske reklame, profesor njemačkog jezika Mile Kekin je prevodio, Houra se bavi antikvitetima, Mladen Bodalec je pravnik, kao i Aljoša Šerić, Yaya dizajnira nakit, Remi prevodi s engleskoga...

U zemlji u kojoj vlada jal, mentalitet zavisti, kao i često negiranje nečijeg uspjeha, svaki se pokušaj stvaranja prave, nedodirljive zvijezde brzo prizemljuje. Urbana legenda kaže da je negdje pri vrhuncu slave u Hrvatskoj ljetovala Paula Abdul koja je rezignirano otišla već nakon 24 sata jer joj navodno nitko nije prišao tražiti autogram, a i njezin tjelohranitelj nije imao nikakvog posla jer se nitko nije previše osvrtao za njom. U takvoj zemlji treba znati uspjeti, a to stvarno nije lako, živjeti od tog uspjeha još je i teže.