Na samom početku posjetitelje je pozdravio direktor festivala Nenad Puhovski. 'Pozdravljam vas na kraju ovoga i početku desetog jubilarnog ZagrebDoxa. Zahvaljujem publici ZagrebDoxa jer bez vas sve ovo ne bi bilo moguće, rekao je Puhovski. Potom je proglašena Nagrada mojoj generaciji koju direktor Nenad Puhovski drugu godinu zaredom dodjeljuje najboljem autoru svoje generacije. Ovu smo nagradu pokrenuli kako bi se prepoznali autori koji su svojim sustavnim radom zadužili dokumentaristiku, bilo angažmanom bilo umjetnički, dodao je. Spomenutu nagradu osvojio je film Osobni svijet redateljice Helene Třeštíkove. Riječ je o još jednom izvrsnom filmu u njezinu prepoznatljivom stilu o praćenju životnih priča na dulji rok', tim je riječima svoj izbor obrazložio Nenad Puhovski.

Potom su predstavljene dvije nove nagradne kategorije: nagrada Phone Dox koja se dodjeljuje za najbolji film snimljen mobitelom. Autori iz cijelog svijeta prijavljivali su kratke filmove, od kojih je pet odabrano za prikazivanje. Najbolji među njima odabrao je žiri u sastavu producentica Vera Robić-Škarica te redatelji Nedžad Begović i Dalibor Matanić – riječ je o filmu 'Deadline/Lifeline' Tomislava Jelinčića. Autor je u dokumentarističkoj minijaturi uspio prikazati kontraste unutar vlastita životnog habitusa. Ovaj film također ističe prednosti mobitela kao novog medija za uspješno instantno hvatanje životnih trenutaka, glasi objašnjenje žirija.

Druga nova nagrada ona je za najbolji film iz programa Teen Dox, a o njoj je odlučio žiri sastavljen od učenika i učenica Privatne klasične gimnazije iz Zagreba. Posebno priznanje u ovoj kategoriji žiri je dodijelio filmu 'Amar (za sva velika postignuća treba vremena)' redatelja Andrewa Hintona. Glavnu je nagradu osvojio španjolski film 'Mali svijet' Marcela Barrene. Njihovo obrazloženje za odabir filma glasi: 'Nadahnjujuća priča o ljubavi, obitelji, želji i avanturi od samog početka budi emocije te fascinira. U velikom izboru filmova za ovaj smo se odlučili ponajviše zbog glavnog lika s dirljivom pričom koja nas inspirira, a ne tjera na sažaljenje. Njegova vedrina i pozitivnost potiče nas na razmišljanje i rješava nas predrasuda. Dokazuje da nas naši nedostaci, bili oni veliki ili mali, ne smiju ometati u ostvarivanju naših ciljeva.' Redatelj Marcel Barrena video porukom se zahvalio na nagradi: 'Posebno mi je drago što ova nagrada dolazi od mladog žirija, jer su oni budući stvaratelji filmova. Važnije od same nagrade je to što je prenesena poruka ljubavi te da je sve u životu moguće!'

Nagrada Movies that Matter dodjeljuje se filmu koji, po mišljenju žirija, na najbolji način promiče ljudska prava. Žiri u sastavu teoretičara i filozofa Srećka Horvata, programske voditeljice Centra za mirovne studije Sandre Benčić te direktorice Međunarodnog festivala o ljudskim pravima Verzio Oksane Sarkisove posebnim priznanjem nagradili su austrijski film 'Mama ilegalka' Eda Moschitza. Glavnu nagradu u ovoj kategoriji osvojio je film 'Čin smaknuća'Joshue Oppenheimera. 'Čin smaknuća' gorak je, uznemirujući i provokativan. Posjeduje snažan potencijal za pokretanje postupka borbe sa zločinima i traumama iz prošlosti i, što je još važnije, razotkriva ulogu filma u oblikovanju društvenih vrijednosti koje uzrokuju i opravdavaju užase, a ujedno ih prokazuju i traže njihovo kritičko preispitivanje. Dodajemo i da se film bavi važnim moralnim dilemama, a proces nastanka filma može se shvatiti i kao osnaživanje počinitelja. Prepoznali smo dugoročan učinak 'Čina smaknuća' i njegov potencijal za društvenu promjenu, što ga zaista čini bitnim filmom, glasi obrazloženje žirija. Joshua Oppenheimer Zagreb je napustio prije nekoliko dana, ali je poslao tekst nakon vijesti o osvojenoj nagradi. 'Svi mi koji smo napravili 'Čin smaknuća' iznimno smo počašćeni što smo dobitnici ove nagrade. Dodijelivši ovu nagradu filmu, žiri je prepoznao da mi kao ljudska bića moramo prevladati svoj strah i suočiti se se s bolnom istinom. Svi smo mi bliži počiniteljima nego što bismo željeli priznati. Međutim, dok se ne suočimo s tom realnošću, nema mjesta promjeni. Zahvalan sam na nagradi. No još sam zahvalniji na tome što ste imali hrabrosti iskoristiti 'Čin smaknuća' da iskreno sagledate svijet koji vas okružuje kao i same sebe', tim se riječima Oppenheimer zahvalio na nagradi.

>> Gledajte vrhunske dokumentarce u ZagrebDox kolekciji MAXtv videoteke

Mali pečat koji se dodjeljuje najboljem filmu autora ili autorice do 35 godina, prema odluci Mladog žirija - Dicka Fontainea, pročelnika Odsjeka za dokumentarni film u Nacionalnoj filmskoj i TV školi Beaconsfield, redateljice Marte Minorowicz i redatelja Tonćija Gaćine – pripao je rumunjskom filmu 'Ugasi svjetla' Ivane Mladenović. Ovaj film pokazuje stvarnu empatiju prema svojim problematičnim subjektima, no istovremeno jasno vidi njihove mane koristeći posve primjerenu neposrednu tehniku. Nagradu posvećujemo i iskrenosti te velikoj osjećajnosti kojom autor pristupa mračnom svijetu svojih likova, tim riječima odluku je objasnio žiri. Posebna priznanja u spomenutoj kategoriji dodijeljena su rumunjskom filmu '24 kante, 7 miševa, 18 godina' Mariusa Iacoba te poljskom filmu 'Rogalik' autora Pawela Ziemilskog.

Regionalni žiri u sastavu Hanka Kastelicová, izvršna producentica dokumentarnog programa HBO Europe, redateljica Ines Tanović i producent Siniša Juričić posebnim priznanjima nagradio je dva hrvatska filma: 'Kak' je doma?' Kaje Šišmanović i 'Presuda' Đure Gavrana. Glavnu nagradu, Veliki pečat u regionalnoj konkurenciji, dodijelili su bugarsko-švedskom filmu 'Cvetanka' Youliana Tabakova. Upotrebom promišljenog i profinjenog filmskog jezika, ovaj film vodi vas kroz najintimnije trenutke života glavne protagonistice. Redatelj svojim jakim osobnim vizualnim potpisom, perfekcionističkim pristupom svakom segmentu filmskog rada, vodi gledatelja u svijet u kojem čak i trenuci iz davne prošlosti imaju snažan emotivan naboj. Iako je film priča o jednostavnoj bugarskoj doktorici, šalje nam univerzalnu poruku. Kako bi osobno preuzeo Veliki pečat, redatelj Youlian Tabakov danas je doputovao u Zagreb.

Redateljica Vlatka Vorkapić predsjedala je međunarodnim žirijem koji je uz nju činio i redatelj i producent Audrius Stonys te filmski kritičar i novinar Dragan Rubeša. Posebnim priznanjima u međunarodnoj konkurenciji nagradili su filmove 'Uljez' redatelja Barta Laytona i Elena redateljice Petre Costa. Glavnu nagradu u ovoj konkurenciji žiri je dodijelio američkom filmu 'Loza kudzu' redatelja Josha Gibsona. Vlakom koji nas odvozi u svijet naizgled potpuno drukčiji od ovoga našeg, Gibson nas uvlači u područje prekriveno biljkom kudzu koja ga pretvara u nadrealni prostor, nalik na staru, oživjelu fotografiju u čudesnom spoju arhaično-dokumentarnog i eksperimentalnog filma. To je u isti mah i nevjerojatno stvaran svijet u kojem ljudi uspijevaju postići suživot s prirodom. Ispod površine tog naizgled kataklizmičkog svijeta skriva se potreba da od njega uzmemo ono najviše što nam on želi dati, bilo da je riječ o hrani ili umjetnosti, tim je riječima odluku objasnio međunarodni žiri.

Nakon dodjele nagrada prikazan je švedski film 'Cijena medalje' redatelja Folkea Rydena. U nedjelju, 3. ožujka, bit će prikazan poseban program Best of Fest koji uključuje projekcije svih nagrađenih filmova, i to u terminima od 12 do 22 sata u dvoranama 3, 4 i 5. Cijena ulaznica za svih pet projekcija u jednoj od dvorana iznosi 35 kuna, a za pojedinačnu projekciju 15 kuna. Nagrada za najbolji film po ocjeni publike bit će dodijeljena u nedjelju, 3. ožujka, a sponzor je nagrade publike Hrvatski Telekom.

Kudzu Vine from Josh Gibson on Vimeo.

***
Glavni je sponzor ZagrebDoxa Hrvatski Telekom pa će ljubitelji dokumentarnog filma diljem Hrvatske moći i u vlastitom domu uživati u filmovima najboljih europskih autora, višestruko nagrađivanih na svjetskim festivalima. Od 24. veljače 2013., u redovnoj ponudi MAXtv videoteke moći će se premijerno pogledati dokumentarni filmovi: 'Ramin' (Audrius Stonys), 'Ljudi koji sam mogao biti, a možda i jesam' (Boris Gerrets), 'Katka' (Helena Třeštíková), 'Problem s komarcima i druge priče' (Andrey Paounov) i 'René' (Helena Třeštíková). Riječ je o pet raznovrsnih naslova koji u fokus postavljaju niz generacija i progovaraju o različitim problemima - od tinejdžerske ovisnosti preko problema zatvorenika pa sve do univerzalnih tema poput potrage za ljubavlju i primjene suvremene tehnologije pri dokumentiranju stvarnosti.