Kratkom matematičkom analizom naslova dolazimo do brzog zaključka – ova bi filmska kompilacija mogla biti itekako zanimljiva lovcima na mitologiju mračnih dijelova hrvatske prošlosti s obzirom na to da obuhvaća razdoblje totalitarizma, institucionaliziranog rasizma, konclogora i klerofašizma, kao potpornih stupova režima NDH.

Ali gotovo ništa od pobrojanog nećete vidjeti u ovim žurnalima, kratkim nijemim filmovima nastalim u prijeratnom razdoblju razvoja hrvatske dokumentarne umjetnosti. Štoviše, 'ustaški Zagreb' zabilježen je u tek dva posve nevina naslova, 'Promet u Zagrebu 1941' i danas već poznatoj iskopini 'Zagreb, glavni grad Hrvatske' (nastao 1942. u produkciji njemačkog Tobisa i režiji Oktavijana Miletića), na kojima ćete tek usput primijetiti pokoju crnu i domobransku uniformu.

Jezgru ovih povijesnih 'razglednica' čini svakodnevni život civila, mase koja visi s tramvaja poput putnika vlakovima po indijskoj provinciji i baca se pod automobile kao dijete pred kišu slatkiša, uz pokoju paradu narodnih nošnji i putopisno razgledavanje fasada, reklama, uličnih znakova...

No ovaj, drugi dio DVD serijala 'Zagreb na filmu', sa 10 digitalno restauriranih naslova izvorno nastalih u razdoblju od 1915. do 1945. godine te objavljenih u izdanju Hrvatskog državnog arhiva i Hrvatske kinoteke donosi puno zanimljivih filmova koji nemaju veze sa zavirivanjem u 'zabranjeno voće' hrvatske bliske prošlosti. Štoviše, grabi dalje i dublje u tridesete, prikazujući život i društvo koje je tek koračalo prema četrdesetima, nesvjesno toga što donosi desetljeće iza prvog ugla povijesti.

Uz predstavljanje Zagreba nakon donošenja Građevinskog zakona 1931, tj. demonstraciju urbanističkog razvoja na vrhuncu moderne, zabilježenog u filmu 'Zagreb 1931' dr. Maksimilijana Paspe (stomatologa i predsjednika Foto kluba Zagreb), tu je i izuzetni komad rane domaće filmske umjetnosti 'Zagreb u svijetu velegrada'. U osnovi mockumentary s Miletićevim autorskim potpisom, a kojim se bečki školovani majstor hrvatske filmske umjetnosti izruguje malograđanskim ambicijama Zagreba, uvjerenog da postaje svjetska metropola, iako – što je još 1934. bio trn u oku! – nije u stanju izgraditi ni podzemnu željeznicu, tek javni WC ispod površine glavnog gradskog trga.

Miletićevih uradaka ima još (zajedno s Paspom odradio je i 'Upisujte se u Foto klub Zagreb, s rijetkim snimcima pionira zagrebačkog filmskog udruživanja, nastalim 1934. godine), baš kao i kratkih filmova koji nas, u maniri TV kalendara, vode kroz sportski, vjerski i kulturni život zagrebačkih tridesetih.

Da bi stvar bila još zanimljivija, DVD sadrži i dodatke, a uz galeriju fotografija tu su 'Zagreb danas', u kojem Mladen Burić 2012. snima identične lokacije zabilježene u filmu 'Zagreb 1931' te Miletićev 'Zagreb 1973', koji je nešto slično učinio prije nekoliko desetljeća, odajući počast vlastitim uracima, pa čak im se i podsmjehujući, na isti način na koji se prije rata satirički smijao 'egu' glavnog grada.

I to nije sve – bogato opremljena knjižica sadrži tekstove koji objašnjavaju svaki naslov, kontekstualiziraju naramak iskopane građe, donose detalje o tehničkim aspektima restauracije, uz pokoju fotografiju, pa čak i priču o nestalim zagrebačkim kinima, ravno iz Miletićevih sjećanja objavljenih 1982. u Filmskoj kulturi.

'Zagreb na filmu – 1915-1945' jest filmska kultura, ali i opća kultura – komadići povijesti filma, društva, kulture i države koje bi svatko trebao imati na svojoj polici.