Dok se Hrvatskom kotrlja izbjeglički val u kojemu dominiraju Sirijci, vjerojatno ste se zapitali – što znate o kulturi, ili recimo suvremenoj pop glazbi Bliskog istoka. Ako ne znate ništa, preporučujemo da krenete od najveće sirijske folk-pop zvijezde Omara Souleymana. Gdje god se pojavi, od arapske svadbe preko ljubljanskog Kina Šiška do Glastonburyja, on izazove totalni trans, a kako bismo vam približili njegov mitski status na domaćim vjenčanjima i zapadnoj indie sceni, odvažili smo se usporediti ga s legendarnim domaćim croonerom
Omar Souleyman najveća je sirijska pop zvijezda što u praktičnom smislu znači da je jedini koji se uspio probiti na Zapad. Godinama je živio od nastupa na vjenčanjima koji bi bili snimani i nakon toga masovno prodavani na kioscima diljem zemlje. Tijekom 15 godina karijere tako je objavio čak petstotinjak CD-a, na kojima izvodi nešto bržu, elektronikom začinjenu verziju svadbenog glazbenog stila dabke, popularnog u Siriji, Iraku, Jordanu i Turskoj. 2007. spazili su ga skauti izdavačke kuće Sublime Frequencies iz Seattlea, poznate po temeljitom istraživanju azijskih trash pop bisera i njihovom guranju na indie tržište.
'Kad sam počeo pjevati na vjenčanjima, nisam ni sanjao da ću ikada nastupiti izvan Sirije, gdje nitko ne razumije moje tekstove', kaže Souleyman u razgovoru za Guardian. Jednako tako, nije se nadao ni da će mu Švedska 2013. uskratiti vizu uoči nastupa na festivalu u Göteborgu, iz straha da on ili netko iz njegovog benda neće zatražiti azil u toj zemlji. Ta gesta po mnogima najtolerantnije europske države donijela mu je i političku dimenziju publiciteta.
Ponajveći Souleymanov hit 'Warni Warni'
Iako već godinama nastupa diljem svijeta, Souleyman i dalje živi u Turskoj, nedaleko od sjeveroistočnog dijela Sirije u kojemu se rodio i proveo veći dio života. Politiku u intervjuima izbjegava, baš kao i nastupanje u Siriji: 'Naprosto nije vrijeme za veselje, tmina rata nadvila se nad zemljom', kaže za Independent. No zato neumorno nastupa diljem svijeta – početkom listopada zasvirat će u Los Angelesu, a za studeni ima zakazane koncerte u Torinu te Dublinu, gdje će na cjelodnevnom festivalu u organizaciji Nilea Rodgersa, osnivača ponovo uskrsnulih disko legendi Chic, dijeliti pozornicu s facama poput Marka Ronsona, Hot Chipa ili Giorgija Morodera.
Souleymanu ovo nije ništa novo, jer je već godinama zvijezda zapadne indie pop scene. Posljednji album 'Bahdeni Nami' producirao mu je sjajni elektroničar Four Tet, a na njemu je gostovala plejada raznolikih glazbenika, od garažnih rokera Black Lips do njemačkog IDM dua Modeselektor. Pojavio se i na proširenom izdanju 'Biophilie', pretposljednjeg albuma Björk, kojemu je pridodao nekoliko remiksa. Tajna njegovog uspjeha krije se prije svega u univerzalnosti plesnog transa, no zapadnjaci se interesiraju i za teme Souleymanovih tekstova koje se svode na čarobnu riječ – ljubav.
'To nisu uvijek pjesme o ljubavi u određenom kontekstu, dvoje mladih koji se vole, djevojka koja ostavlja mladića. Pokušavam pjevati o općem shvaćanju ljubavi među ljudima', objašnjava Souleyman. Ipak, kolege glazbenici iz Sirije ne uzvraćaju ljubav Souleymanu. Prozivaju ga da je popularizirao tek dio nasljeđa bogate sirijske kulture, a on im odgovara da je u pitanju ljubomora. 'Neka ljudi misle što hoće, ali tradicionalna glazba pomiješana s popom pravi je put', odgovara im.
Ako vas je aktualni izbjeglički val zainteresirao za sirijsku glazbu i kulturu općenito, logično je krenuti u istraživanje od Omara Souleymana. Jer, ma koliko ga kolege osporavali, činjenica je da je prvi izvođač koji je našao put sirijskoj tradicionalnoj glazbi do zapadnih srca, i to ne kroz klasične kanale world musica. Jedino što nas tišti dok iz zvučnika u redakciji odjekuju vijugavi svadbarski sintovi i klepećući zvuci ritam mašina, a nad njima lebdi topli Omarov glas, jest pitanje – hoće li ovaj čovjek opet zasvirati na nekoj svadbi u svojoj domovini.
