Ako i dalje vjerujete u freudovsku podjelu na klitoralni i vaginalni orgazam, tumačenje seksualne terapeutkinje Tanje Jurin u potpunosti će vas razuvjeriti. Usput ćete naučiti i dosta toga korisnog o anatomiji ženskog spolovila
Još je davno Sigmund Freud tvrdio kako se svaka žena koja ne može doživjeti orgazam vaginalnom stimulacijom, bez direktne stimulacije klitorisa, smatra nezrelom i emocionalno nestabilnom. To je tumačenje temeljio na vjerovanju kako je za zrelo žensko seksualno zadovoljstvo nužan penis. Nažalost, njegove tvrdnje nisu bile potkrijepljene znanstvenim spoznajama o anatomiji ženskog tijela ni o ženskoj seksualnosti.
I danas se često raspravlja te smatra kako se ženski orgazam dijeli na vaginalni i klitoralni. Takva podjela je netočna i zahvaljujući brojnim istraživanjima pokazano je da nema nikakvih fizioloških razlika u doživljavanju orgazma stimulacijom klitorisa ili isključivo vaginalnom penetracijom. Stoga ovu dilemu zaista više ne bismo trebali imati.
Što je uopće klitoris?
Kako bismo razumjeli zašto, potrebno je znati nešto više o klitorisu. Glavna i jedina zadaća klitorisa je pružiti seksualno zadovoljstvo i orgazam. Drugim riječima, žene za razliku od muškaraca, čiji penis služi i za uriniranje i ejakuliranje, imaju organ koji je isključivo namijenjen seksualnom uživanju i postizanju orgazma.
Klitoris je organ koji nije tako malen kao što se misli. Kada kažemo klitoris, najčešće se misli na dio vidljiv oku i opipljiv rukom, a smješten negdje između vrha stidnih usana. Glavić koji se razlikuje prema veličini najčešće ne prelazi veličinu manjeg zrnca graška i prekriven je kožicom koja se može pomicati, što doprinosi stimulaciji. Glans, tj. glavić klitorisa prožet je s 8000 posebno osjetljivih živčanih završetaka (što je dvostruko više nego na penisu), stoga je vrlo podražljiv.
Poput sante leda
Ono što malo muškaraca i žena zna jest da je klitoris baš kao i santa leda, malim dijelom na površini tijela, a najvećim dijelom unutar ženskog tijela. Unutarnji dio klitorisa je simetričan s dva klitorisna bulbusa (dva deblja kraka) te dva tanja kraka, tj. dvije nožice klitorisa. Ovi dijelovi klitorisa obuhvaćaju i dodiruju vaginalni zid te dosežu i do analnih struktura. Drugim riječima, tijekom vaginalnog, ali i analnog odnosa, klitoris može biti stimuliran. Orgazam koji se na taj način postigne također je orgazam uslijed stimulacije klitorisa.
Kada je žena seksualno uzbuđena, tkivo erektira, tj. nabrekne, što povećava osjetljivost klitorisa, ali i ostatka vulve. Kako klitoris erektira, glavić se uvlači i manje je vidljiv. Tijekom njegove stimulacije žena ili partner/ica vrlo često podražuju područje oko klitorisa, a nešto rjeđe direktno dodiruju i podražuju sam klitoris. Razlog je što to može biti nelagodno, pa čak nakon stanovitog podraživanja dovesti do pada seksualnog uzbuđenja.
Kako najbolje stimulirati klitoris
Klitoris može biti stimuliran i kroz koitalne aktivnosti, npr. penetracijom penisa u vaginu u položaju gdje je žena na muškarcu ili ako je muškarac na ženi, a pozicionira se dovoljno visoko. U oba položaja područje klitorisa se stimulira pritiskom i trljanjem o pubičnu kost muškarca te može dovesti do orgazma. U ovim, ali i drugim položajima moguće je da žena sama ili partner tijekom penetracije dodatno stimulira klitoris rukom ili npr. vibratorom. Brojne žene nerijetko izvještavaju o subjektivno različitim osjetima ako je orgazam postignut stimulacijom klitorisa ili vaginalnom penetracijom.
No ono što zaboravljamo pri tome jest da na sam doživljaj orgazma osim područja stimuliranja utječu brojni drugi čimbenici. To što je orgazam postignut drugačijom stimulacijom ne znači da je to zaista drugačiji orgazam. Na koji god način orgazam bio doživljen, što god kome funkcionira i pruža zadovoljstvo, ono je što se računa. Kako se to zapravo zove, nije previše važno!
O autorici
Tanja Jurin je psihologinja, docentica na Katedri za zdravstvenu i kliničku psihologiju Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Specijalizirala je kliničku psihologiju i stekla doktorat znanosti iz kliničke psihologije. Područjem seksualnosti bavi se istraživački, edukativno i savjetodavno. Istražuje teme seksualne želje, seksualnog zadovoljstva i dobrobiti te seksualnih smetnji i poremećaja. Osmislila je i predaje kolegij Psihologija seksualnosti. Osim nastavnog i istraživačkog angažmana, educirala se iz područja seksualne terapije te se, osim savjetovanja i terapijskog rada s osobama s psihičkim smetnjama, bavi tretmanom osoba koje traže pomoć zbog seksualnih problema. Članica je Hrvatskog društva za seksualnu terapiju.