Odgođena ejakulacija je najrjeđa seksualna disfunkcija kod muškaraca zabilježena kod najviše 3% osoba. Ovo je problem koji pripada skupini poremećaja koji se odnose na teškoće postizanja orgazma i/ili ejakulacije kod muškaraca. U toj skupini su još i anejakulacija (poremećaj kada muškarac postiže orgazam, ali ne ejakulira tj. ne izbacuje spermu), retrogradna ejakulacija (kada muškarac doživi orgazam, ali ne ejakulira uobičajeno već u mokraćni mjehur te u konačnici izmokri ejakulat) te teškoće s promijenjenim osjetom orgazma, intenzitetom ejakulacije. Kod odgođene ejakulacije, nakon normalne faze želje i uzbuđenja (uz očuvanu erekciju), orgazam i ejakulacija nastupe ili dugo nakon što osoba i partner/ica to žele ili osoba uopće ne doživi orgazam i ejakulaciju.

Da bi razmatrali ovaj problem kao poremećaj on mora biti prisutan duže vrijeme i javljati se učestalo (u najmanje 75% slučajeva seksualnih odnosa). Mnogim muškarcima, a osobito onima s prijevremenom ejakulacijom, odgođena ejakulacija, u kojoj muškarac može imati seksualni odnos npr. 2 sata i tek onda uspjeti doživjeti orgazam, zasigurno zvuči primamljivo, te bi se neki možda rado mijenjali s tim muškarcem, no ovaj problem izaziva visok stupanj frustracije i patnje muškarca i/ili partnera/ice.

Što uzrokuje odgođenu ejakulaciju?

Uzroci odgođene ejakulacije i orgazma su kompleksni, a dijelimo ih na biološke i psihosocijalne.

Biološki se uglavnom odnose na određene zdravstvene probleme koji mogu potaknuti ovaj problem poput hipogonadizma, nesanice, poremećaja rada štitnjače, poremećaja pituitarne žlijezde, posljedica operacije prostate, zloporabe droga i konzumiranja alkohola (osobito dugotrajnog), smanjene osjetljivosti glansa penisa, ozljede kralježničke moždine, multiple skleroze, dugotrajnog i težeg oblika dijabetesa te uzimanja određenih lijekova (npr. antidepresiva). Treba imati na umu i da je problem izraženiji kod starijih muškaraca jer sa starenjem postupno opada sposobnost ejakuliranja. Neke od ovih teškoća moguće je prevladati pa je važno potražiti pomoć liječnika.

Od psihosocijalnih mehanizama tu su partnerski problemi u vidu narušenih odnosa ili manjka privlačnosti prema partneru/ici. Nadalje, ovaj problem se u značajnoj mjeri povezuje s tjeskobom koja može proizlaziti iz izrazito visoke potrebe da se zadovolji partnera/icu, nedostatka povjerenja da će biti dovoljno dobar seksualni partner, loše slike o vlastitom tijelu i spolovilu, osjećaja seksualne neprivlačnosti, negativne usporedbe s drugim muškarcima koje je partner/ica do tada imao/la i sl.

Takve misli bi se kod nekih muškaraca više odrazile na gubitak želje za seksom ili pad uzbuđenja tj. gubitak erekcije. Kod ove skupine muškaraca erekcija je očuvana, ali nelagoda izazvana ovakvim promišljanjima tijekom seksa umanjuje subjektivan osjećaj uzbuđenosti pa je logično da se vrhunac otežano ili uopće ne doživljava. Stoga je logično da muškarci s odgođenom ejakulacijom lakše postižu orgazam i ejakulaciju masturbirajući nego li tijekom partnerskog seksa jer ih tada spomenute brige ne ometaju. Ponekad se problem također javlja zbog specifičnog obrasca podraživanja tijekom masturbiranja (npr. jakog i grubog stiska penisa) koje je teško ostvariti na druge načine u partnerskom seksu.

Potražite pomoć

Važno je i naglasiti kako različita istraživanja i klinička opažanja pokazuju da se kod muškaraca s odgođenom ejakulacijom nailazi na značajno više, snažno izraženih, religioznih stavova. Vodeći se uvjerenjem kako seksualna aktivnost koja ne vodi reprodukciji predstavlja 'rasipanje sjemena', muškarci s ovim problemom izbjegavaju masturbiranje, te rjeđe ejakuliraju u seksualnim odnosima. Ako i masturbiraju, onda je masturbacija vrlo često praćena snažnim osjećajem krivnje. Takav obrazac potpomaže nastanku i održavanju smetnji.

Postoje različite tehnike da se ranije doživi orgazam tijekom seksa, no zbog kompleksnosti, a vrlo često i dugotrajnosti problema, pojedinci s odgođenom ejakulacijom bi zajedno sa svojim partnerom/icom trebali potražiti pomoć stručnjaka iz područja seksualnog zdravlja.