Nekoliko europskih država proteklih mjeseci svojim je građanima slalo brošure o postupanju u kriznim situacijama i u slučaju rata, a EK je ovaj tjedan predstavio Strategiju za pripravnost. Provjerili smo kako Hrvatska stoji po tom pitanju
Švedska, Norveška, Finska i Danska protekle godine izdale su brošure u kojima se navodi što stanovništvo treba raditi i kako se ponašati u slučaju neke katastrofe poput poplave, požara, potresa ili raznih drugih nesreća, uključujući i one nuklearne ili radiološke. Kod navedenih zemalja nije bila riječ o nečem novom, već su samo dopunjavale brošure koje su izdale nekoliko godina ranije.
Opasnost od većeg rata u Europi
No ono po čemu su ova izdana upozorenja ipak bila malo drugačija od prethodnih bila je atmosfera opasnosti od izbijanja vojnog sukoba ili sveopćeg rata na teritoriju Europe, a sve zbog ruskih teritorijalnih posezanja u Ukrajini, o čemu su u posljednje tri godine više puta govorili razni europski čelnici. Najdalje je s upozorenjima otišla Švedska, podijelivši nekoliko milijuna fizičkih brošura, odnosno po jednu za svako kućanstvo, a ta je zemlja ujedno najjasnije izrazila opasnost od rata, uz sve druge katastrofe koje bi je mogle zadesiti.
vezane vijesti
Zabilježeno je i to da je u švedskoj brošuri središnje mjesto zauzela poruka o tome što se može očekivati u slučaju da netko napadne tu zemlju: 'Napadne li druga zemlja Švedsku, nikada nećemo odustati. Informacije koje upućuju na to da bi otpor trebao prestati su lažne.' Osim Švedske, Norveška je svojim građanima podijelila brošuru 'Ako dođe do kriza ili rata', a Njemačka je prošle godine radila na razvijanju aplikacije koja pomaže stanovnicima pronaći najbliži bunker.
Aplikacije za uzbunu spašavaju živote
Aplikacije za uzbunu mnogima u Ukrajini su spasile glavu. Iako ih ima nekoliko, princip većine je isti - jak zvuk upozorenja na opasnost s porukom o kakvoj je vrsti napada riječ i koliko je u tom trenutku udaljen (s obzirom na to da se u današnje vrijeme mogu pratiti letovi dronova, raketa i projektila te predvidjeti njihova putanja i ranije upozoriti građane), kao i gdje se nalazi najbliže sklonište.
Ovoga tjedna je i Europska komisija predstavila Strategiju za pripravnost EU-a u slučajevima prirodnih katastrofa, kibernetičkih napada i geopolitičkih kriza, u kojoj, među ostalim, navodi da bi si građani trebali pripremiti nužne zalihe raznih potrepština - od vode i hrane u konzervama, preko lijekova, do baterijskih lampi, šibica i sličnog za najmanje tri dana.
'Nova stvarnost zahtijeva novu razinu pripravnosti'
Uz tvrdnju da 'nova stvarnost' zahtijeva novu razinu pripravnosti u Europi, Komisija je poručila da se EU trenutačno suočava sa sve složenijim krizama i izazovima, a koji se ne mogu zanemariti i uključuju rastuće geopolitičke napetosti i sukobe, hibridne i kibernetičke prijetnje, strana informacijska uplitanja, kao i klimatske promjene i sve češće prirodne katastrofe. Strategija uključuje 30 ključnih djelovanja i detaljan akcijski plan za povećanje pripravnosti.
Povodom toga, odlučili smo provjeriti kako Hrvatska stoji po tom pitanju, pa smo ravnateljstvu Civilne zaštite i MUP-u, u čijem se sastavu nalazi Civilna zaštita, poslali nekoliko pitanja. U prvom redu zanimalo nas je namjerava li Civilna zaštita slati fizičke brošure hrvatskim građanima da ih uputi ili podsjeti na neke ključne stvari koje treba raditi u slučaju krize, ali i rata. Naime, iako je Švedska po informatičkoj pismenosti među vodećim državama EU-a, a tek nekoliko mjesta iza nje je i Hrvatska, ipak je odlučila slati brošure u fizičkom obliku, na kućne adrese, tako da bude sigurna da su stigle do što većeg broja ljudi.
Šutnja hrvatskih institucija
Odgovor na pitanje hoće li se slati nekakva brošura i u Hrvatskoj od Civilne zaštite i MUP-a nismo dobili, kao ni na to postoji li negdje na stranicama Civilne zaštite detaljan popis svega onoga što treba napraviti u slučaju nesreće ili rata, ali i objašnjenje nekih nejasnih pojmova. Na stranicama Civilne zaštite našli smo samo upute što činiti u slučaju prirodnih katastrofa, industrijskih nesreća ili nuklearnih i radioloških izvanrednih događaja, no vojni sukob ili ratno stanje nigdje se izrijekom ne spominju.
Uvježbavanje postupaka u slučaju kriznih situacija
Kad je riječ o redovitom uvježbavanju postupaka evakuacije u slučaju kriznih situacija, na temelju razgovora s više školskih profesora, došli smo do zaključka da se vježbe evakuacije u nekim školama redovito provode te da su planovi za to vidljivo istaknuti i svatko zna što treba raditi u trenutku krize, no za druge škole to nije slučaj.
'Imali smo nekoliko puta te vježbe, ali to je bilo odrađeno tako da to skinemo s dnevnog reda. Da se sad nešto dogodi, vjerojatno se nitko ne bi sjetio tko kad i gdje izlazi, pogotovo otkad smo zaključani', rekla nam je profesorica u jednoj od dalmatinskih škola. Sličnu povratnu informaciju dobili smo od djelatnika jednog od ministarstava, a koji kaže da su 'nekad davno imali te pokazne vježbe, ali nakon toga ništa'.
Ipak, za pohvalu je to da se na stranicama može naći uputa što sve treba sadržavati komplet za preživljavanje jer je on uglavnom isti, bez obzira na ugrozu koja zaprijeti. Tako se preporučuje da se u njega stavi vode i hrane za dva dana, higijenske i medicinske potrepštine, novac, dokumenti, rezervna odjeća i slično. Također se navodi da treba i druge ukućane upoznati s pripremom kompleta za preživljavanje te pripremiti stvari i za potrebe djece ili starijih, kao i osoba s invaliditetom ako žive u istom kućanstvu.
Također je objavljena uputa o izradi obiteljskog plana, a on bi trebao olakšati snalaženje u izvanrednim situacijama. Naglašava se i da bi ga trebalo stalno unaprjeđivati. On može sadržavati važne telefonske brojeve i alternativne načine komuniciranja ako to ne bude moguće telefonom ili mobitelom, kao i mjesta susreta ako se ukućani nađu na različitim lokacijama za vrijeme izvanredne situacije. Plan bi trebao sadržavati evakuacijske putove, no nigdje nije navedeno trebaju li ukućani sami procijeniti kojim će se putem evakuirati ili trebaju potražiti stručno mišljenje.
