RETRO JE OPET 'IN'

Gramofonske ploče već dulje vrijeme nadmašuju prodaju CD-a: Razgovarali smo s glazbenicima i diskografima o povratku vinila na velika vrata

29.01.2022 u 19:17

Bionic
Reading

Toplo pucketanje ploča na gramofonu prije nekoliko desetljeća bilo je sastavni dio života većine građana. S vremenom je, kako se tehnologija mijenjala, vinil gubio na značenju. I kad se mnogima činilo da je 'savršenstvu' digitalnih formata i bilo kakvim fizičkim medijima odzvonilo pred dostupnim streaming poslužiteljima, dogodio se zaokret koji je u središte pažnje vratio - ploče. Bilo da je riječ o povratku u mladost, kolekcionarstvu ili trendu - vinil u posljednjih petnaest godina u svijetu, ali i u Hrvatskoj, ima sve veći broj poklonika, proživljava novu mladost i rast popularnosti. Što o tome kažu neki naši izvođači i oni koji ih objavljuju, pročitajte u nastavku

Mnogi smatraju da gramofonske ploče kupuju hipsteri i old school ekipa koju ne zanimaju CD-ovi, ali dani vinila kao relikta prošlosti odavno su iza nas. Broj prodanih ploča u svijetu nezaustavljivo raste - protekle godine prodaja vinila nadmašila je prodaju CD-ova u Sjedinjenim Državama (prvi put od 1980-ih), a u Velikoj Britaniji dosegnut je tridesetogodišnji rekord. Slična situacija je i u mnogim drugim zemljama. Ako se uzme u obzir to da je zbog pandemije procvjetala streaming industrija, ovi podaci djeluju još zanimljivije.

Jedan od domaćih glazbenih sretnika čiji su albumi zaživjeli na gramofonskim pločama je bend Majke.

'Drago mi je što su mi albumi izašli na vinilu jer ga obožavam. Ljudi se sve više vraćaju vinilu zato što je to jednostavno najbolji medij na kojem se može slušati glazba. Nadam se da će ostati još dugo među nama iako s ekonomske strane nije baš najisplativiji, ali vjerujem da će biti tu zbog ljubitelja glazbe. Jer kad uzmeš ploču, to ti je isto kao da si pročitao knjigu, sve ostalo je jadno. Znači, nije to samo ploča kao takva, nego su tu i omoti kao jedna velika cjelina što okuplja nekoliko pravaca umjetnosti - slikarstvo, dizajn i zvuk. Viva la vinil', poručio je frontmen Majki Goran Bare.

Više od desetljeća nakon objave na CD-u, prvi i za sada jedini live album grupe TBF 'Perpetuum fritule' u travnju prošle godine objavljen je na dvostrukom LP-u. Član grupe, reper i glazbenik Saša Antić, slično kao Goran Bare, govori nam da je vinil za njega sjajna stvar.

'Zvuk s vinila je poseban, rekao bih i magičan - sam materijal proizvodi vibraciju, daje zvuku analognu i prirodnu toplinu, naravno ako imate odgovarajuću opremu. Zatim, slušanje glazbe s vinila traži posvećenost i angažman, treba staviti ploču na gramofon, podići i spustiti ručicu igle, pažljivo je staviti na početak, okrenuti ploču, paziti da je ne zamastite, čistiti je, dakle to je čitav niz radnji koji stvara ritual što uzdiže vrijednost glazbe i vremena utrošenog u slušanje', pojašnjava.

Pitamo ga što misli zašto je opet nastala pomama za takvim izdanjima.

'Uz sve ovo što sam ranije spomenuo, danas, u vrijeme digitale i pohranjivanja sadržaja na servere i u oblake, moguće je da čovjek, osim što je privučen zvukom, traži neki fizički kontakt s glazbom, odnosno želi posjedovati nešto što ima materijalnu formu. Jasno, tu je i likovno oblikovanje koje u tom većem formatu postaje ozbiljan art, a vinili su i lijep poklon', ističe. Za mlade generacije kaže da će, ako vole i osjećaju glazbu, prepoznati značenje vinila. Ono što je on zadnje kupio od gramofonskih ploča je 'Galaksija' Šetača.

Neno Belan karijeru je počeo s vinilima u grupi Đavoli pa, preko kaseta i CD-ova te digitala, opet završio na vinilima i ne skriva koliko mu znači to što opet objavljuje albume u takvom formatu.

'Svi smo završili na digitali, a objave na vinilima samo su još jedan paralelni, mali, slatki i nostalgični dodatak, koji realno nema prevelik utjecaj na tiražu', smatra glazbenik.

Po njemu danas ljudi kupuju gramofonske ploče iz više razloga.

'Od njih bih istaknuo dva najvažnija - nostalgija te topli analogni zvuk. Ti su formati ustvari za prave glazbene sladokusce ili nostalgičare, što je veoma lijepo i podržavam', kaže.

On ne kupuje ploče premda ima gramofon, ali prigodna izdanja, uključujući svoja, često dobiva na poklon, pa ih onda i sluša. Postoje brojni albumi koje bi volio čuti na ploči.

'Svi oni koje volim, a taj popis je, vjerujte mi, poprilično velik, mislim da vam ne bi stao na ovom portalu', tvrdi.

U budućnosti će, kaže, definitivno inzistirati na albumima na pločama.

  • +5
Neno Belan Izvor: Pixsell / Autor: Davor Puklavec/PIXSELL

'Naravno, konačna odluka će uvijek biti na diskografu (troškovi, financijska isplativost itd.), a ja ću se nadati da će uvijek biti pozitivna', poručio je Belan.

Evo što o povratku i ekspanziji vinila kažu oni koji su zaduženi za njihovo objavljivanje.

'Ponosni smo na fenomenalnu prodaju četiri vinila kojima smo proslavili 40 godina novog vala, a to su Paket aranžman, Haustor, Šarlo akrobata i Električni orgazam. Vinili dive Josipe Lisac 'O jednoj mladosti', ali i novi, 'Josipa Lisac from Croatia Records studio', albumi 'Teške boje' i 'Nuspojave' Gorana Bare, dvostruki vinil 'The Ultimate Collection - Greatest Hits' te 'Time' i 'Angel's Breath' također su rasprodani', kaže nam Klaudija Čular, glazbena urednica i PR u diskografskoj kući Croatia Records.

Još su 2020. godine, kaže, računali na to da je Sonyju, od kojeg naručuju izradu svih albuma, dovoljno do tri mjeseca za proizvodnju.

'Zbog nestašice sirovine na vinile smo 2021. čekali šest i više mjeseci. To nam je stvorilo velik problem, pogotovo zbog onih izvođača koji su se odlučili za objavu novih albuma samo na vinilu, npr. planirali smo izlazak albuma 'Gastarbajter trubadur' sjajnog kantautora Zorana Predina u lipnju, a već su nam nekoliko puta promijenili datum dolaska ploče. Naravno, svi ti albumi su na Deezeru, Spotifyu i ostalim platformama, ali ako se radi o starijoj publici, pri tome mislim na onu od 30 do 60 godina, onda je fizičko izdanje i dalje nezamjenjivo', pojašnjava.

Uskoro im na gramofonskim pločama izlaze 'Mali oblak ljubavi' Željka Bebeka, 'Ne okreći se, sine' Rade Šerbedžije, 'Greatest Hits' Gorana Bare, reizdanje 'Trećeg svijeta' grupe Haustor, '4 lica jazza' YU - All Stars 1977, '5. april' Bijelog dugmeta... 'U svakom slučaju, nadamo se da će 2022. biti godina bogata vinilnim izdanjima odličnih albuma', poručila je Čular.

Direktor Dallas Recordsa Dario Draštata smatra da 'povratak' vinila traje već više od desetljeća i za to ima puno razloga, od kulturoloških i kolekcionarskih, preko čisto nostalgičnih, do trendovskih, jer je vinil 'oduvijek na neki način vezan za neka 'bolja', romantičnija vremena kojih se sjećamo ili smo ih upili kroz priče i kolekcije naših roditelja, filmove, popularnu kulturu uopće'.

'Sve što proizvedemo od vinila zapravo i prodamo. Dobro promišljamo o onome što ćemo objaviti na vinilu jer, moram naglasiti, proizvodnja ploča nije jeftina. Naravno, ne radi se o velikim nakladama, one su prilagođene našem tržištu, variraju od 300, 500 do 1000 komada i razlika je samo u tome što će se neke prodati brže, a neke sporije. Brže kada se radi o nekom kultnom izdanju koje dugo nije bilo dostupno na vinilu, poput izuzetno uspješnih reizdanja prva dva albuma riječkih punk legendi Parafa ili prvog albuma Leta 3 'Two Dogs Fuckin', ili se radi o izdanjima koja nikad nisu bila objavljena na vinilu, poput prvog albuma Laufera 'Best off, ili se pak radi o velikim zvijezdama poput Gibonnija, za čiji je novi album na vinilu interes toliko velik da smo odmah morali naručiti novu nakladu. Odnedavno u ekskluzivnoj distribuciji imamo i kompletan katalog najvećeg svjetskog indie labela Beggars Banquet, u kojem su albumi izvođača poput Radioheada, koji su upravo objavili vrlo tražen novi 2LP 'KId A Mnesia', zatim The Cult, Pixies, Queens of the Stone Age, Prodigy, Dead Can Dance, The White Stripes, The National i Adele', rekao nam je.

Pitamo ga ima li porast prodaje vinila neko veće značenje za diskografsku industriju.

'Sada, kada se praktički ne može svirati, CD-ovi se gotovo pa i ne prodaju, a od digitala se, pogotovo kod nas, još uvijek ne ostvaruju značajniji prihodi koji bi opravdali investicije u nova izdanja, izvođači i izdavači okrenuli su se vinilima kako bi barem dijelom nadomjestili taj gubitak prihoda. S obzirom na naklade, prihod od vinila ne može zamijeniti one koji su ostvarivani u zlatno vrijeme CD-ova, niti nadoknaditi izvođačima gubitak prihoda od koncerata. Čak i u primjeru Adele, kada ovih 500.000 vinila ili možda dvostruko više nakon godinu dana usporedite s preko 31 milijun prodanih primjeraka njezina albuma '21' - koji uostalom i dalje nosi titulu najprodavanijeg albuma 21. stoljeća - jasno vam je da je ovo samo komadić onoga što je bilo prije samo 10 godina. Manjim izvođačima i nezavisnim izdavačima ipak porast prodaje vinila više znači, zapravo im omogućava novi izvor prihoda koji ranije nije bio dostupan ili značajan.'

Opisao nam je kako biraju kome će od izvođača izdati vinil.

'Uvijek se radi o kombinaciji objave izdanja koja imamo u katalogu, a smatramo da će biti zanimljiva publici koja kupuje vinile, poput nedavno prvi put na vinilu objavljenih albuma El Bahatteeja 'Svaki pas ima svoj dan', dvostrukog LP-a 'Perpetuum fritule' TBF-a ili novih izdanja izvođača za koje znamo da imaju vjernu publiku, poput Gibonnija, Nene Belana, Psihomodo popa, Zorana Predina ili Vatre, čiji smo ekskluzivni 'Best of' objavili samo na vinilu', objašnjava.