1. Divanhana je ansambl koji njeguje tradicionalnu glazbu Balkana, a čini ga skupina studenata s Muzičke akademije u Sarajevu. Mnogo je neobičnih okolnosti vezano uz vaš sastav o kojima bi vrijedilo razgovarati. Recite nam nešto više o Divanhani.

Naida: Godine 2009. na Muzičkoj akademiji u Sarajevu grupa od nekoliko studenata sastala se na projektu 'Etnoakademik' koji i danas edukacijom i očuvanjem muzičke baštine pripada domeni formalnog muzičkog obrazovanja. Naime, studenti s nekoliko odsjeka, uključujući etnomuzikologiju, kompoziciju i druge, počeli su istraživati tradicionalni melos Balkana pa je u tom procesu nastala želja da se upravo tradicionalna muzika približi prije svega mlađim generacijama. S obzirom na to da je svaki od njih, tada ih je bilo sedam, dolazio s različitim muzičkim uvjerenjima i ukusima, utkali su dio osobnosti u muziku koja je sama po sebi kompleksna i veoma intenzivna. Fuzijom onoga što su najviše voljeli, sevdah su preobrazili u 'moderniji' oblik.  Jazzom, klasikom, pop ili elektroničkom muzikom kao studenti muzike, približili su tradicionalnu muziku prije svega sebi, ali i mlađoj generaciji. Tako je, zapravo, počelo.

2. Što znači Divanhana?

Naida: U početku je mnogo vremena prošlo u razgovoru, razmjeni ideja i mišljenja kako bi kreativni proces rezultirao kvalitetnim muzičkim stvaralaštvom. U našem jeziku za međusobne i konstruktivne razgovore ljudi kažu da 'divane'. Naime, riječ 'divaniti' ili razgovarati potječe od riječi divanhana. Divanhana je u tradicionalnoj bosanskoj kući glavna soba u kojoj su se nekad ljudi okupljali, razgovarali i družili se. Vjerujem da su u divanhanama nastale i neke od najdivnijih pjesama koje mi danas izvodimo.

3. Vaš kolektiv na prethodnim studijskim albumima nije imao običaj obrađivati pjesme iz hrvatskih krajeva, međutim na posljednjem ste izdanju ('Zukva') kreativnost okušali na jednoj pjesmi iz Slavonije. Kakvo je to za vas bilo iskustvo i namjeravate li nastaviti obrađivati pjesme iz Hrvatske?

Naida: Nerijetko nas put muzike vodi do nekih neotkrivenih izvora ljepote i inspiracije. Na našem putovanju, u svibnju 2015. godine, u gradiću Valpovo upoznali smo veoma drage ljude i sjajne umjetnike. Riječ je o slavonskim tamburašima koji su nam već pri prvom susretu otkrili čari bećarca. Emocija koja se rodila s prvim notama i osmijehom za nas je značila novu suradnju i veliko prijateljstvo. Tako da se na posljednjem diskografskom izdanju 'Zukva' našao jedan poznati bećarac - 'Pijanica, bekrija', koji smo snimili s našim prijateljima iz Valpova. Svako novo muzičko iskustvo i susret s novim muzičkim stilovima za nas je veliki izazov i daje nam prostora za iskazivanje kreativnosti na jedinstven način. Tradicija naših krajeva, naročito muzika, sama priča priču o nama i našoj dobroti, stoga sam sigurna da će se i na idućem albumu začuti zvuci Hrvatske obojeni našim zvukom.

4. Album 'Zukva' objavljen je i na svjetskom tržištu. Koliko stranci razumiju sevdah i što je to u čemu oni uživaju kad je Divanhanina glazba u pitanju?

Naida: Iznimno se radujemo što smo albumom 'Zukva' otvorili vrata novim izazovima. Prvi put album je objavila jedna od najagilnijih britanskih izdavačkih kuća u domeni world musica, ARC Music. Na naše veliko zadovoljstvo, prvi put se ukazala prilika da našu muziku predstavimo i onima koji je ne razumiju ili je nikad nisu čuli. Svjetskim produkcijskim trendovima i kvalitetom želimo predstaviti naš rad proeuropskom uhu i onima koji muziku uistinu slušaju. Upravo zato koncertnim konceptom i repertoarom prikazujemo sve strane sevdaha, od one mračne ili tužne do vesele i veoma šaljive. To prepoznaje i publika koja ne razumije o čemu pjesme govore, nego prema senzibilitetu i šarenilu nota prepoznaju Ljubav i ljepotu koju mi vežemo u našim pjesmama.

5. Sa spomenutim albumom 'Zukva' početkom 2016. krenuli ste na veliku koncertnu turneju koju završavate potkraj veljače u Zagrebu. Recite nam nešto više o turneji.

Naida: Turneja 'Zukva' počela je u veljači 2016. godine. Na prvom koncertu nismo ni slutili kamo će nas ljepota sevdaha i tradicionalne muzike odvesti. Održali smo više od 120 koncerata u protekle dvije godine. Osim želje da pjesmom obiđemo našu domovinu, posjetili smo neke od europskih metropola i imali priliku održati koncerte u nekima od najljepših dvorana i teatara. Našom muzikom došli smo do Berlina, Frankfurta, Beča, Istanbula, Budimpešte, Züricha, Osla, Stockholma, Münhena...

6. Zbog čega ste odabrali baš Zagreb za kraj dvogodišnje turneje?

Naida: Najiskrenije stvari u životu događaju se sasvim slučajno i u pravi čas. To mogu reći i za koncert koji ćemo održati u Lisinskom 24. veljače. Naime, odavno smo željeli održati veliki solistički koncert u Zagrebu, s obzirom na to da smo hrvatskoj publici to ostali dužni, ako pogledamo popis gradova koje smo posjetili. Ali kao što rekoh, prave stvari se događaju u pravi čas, možda je sudbina baš ovako željela... Da u Zagrebu ispišemo najdivniju i posljednju stranicu naše knjige koju smo pisali dvije protekle godine, srcem i dušom uz mnoge krasne ljude, umjetnike i prijatelje. Koncertom u zagrebačkom hramu kulture i umjetnosti zatvaramo našu dvogodišnju turneju na najljepši mogući način te najavljujemo sljedeću turneju.

7. Vraća li se sevdah na scenu popularne glazbe ili nikad nije ni odlazio? Na koji način vi oživljavate njegovu tradiciju?

Naida: Ne može se vratiti nešto što nikamo nije ni krenulo niti je nestalo. Možda se, samo spletom nekih okolnosti ili dolaskom drugih i drugačijih, povuklo u svoj spokoj, ali uvjerena sam da je sevdah stil, a stil je vječan. Pojavom novih, hrabrijih i odlučnijih izvođača, sevdah je u posljednjih desetak godina ušao na velika vrata world music scene i postao prepoznatljiv muzički izraz, kvalitetan i bogat sadržajem. Na nama je, mladim i odlučnim umjetnicima, odgovornost da nastavimo tamo gdje su stali velikani od kojih smo slušali i učili. Vjerujem da bi i Himzo, Nada, Safet, Zaim, Beba i mnogi drugi željeli isto jer naši ciljevi su jedno.

8. Shodno tome što ste se evidentno probili na europskom i svjetskom glazbenom tržištu, koji su vaši planovi?

Naida: Iz dana u dan pojavljuju se festivali i muzičke smotre koje na svoje programe žele uvrstiti sevdah kao, sad već, veoma poznat muzički izričaj. Raduju nas pozivi inozemnih agencija koje u našem radu i našoj tradicionalnoj muzici prepoznaju kvalitetu i potencijal za razvitak world music scene. Naš cilj je nastaviti putem kojim sada hodimo. Nošeni Ljubavlju i sevdahom, širiti isto. Ljubav i sevdah istodobno.