Pod vodstvom Sulejmana I. Veličanstvenog (na turskom, Süleyman I Kanuni, (Zakonodavac), Osmansko Carstvo je doseglo svoj vrhunac. Osvojio je otok Rodos, grad Beograd, pobijedio mađarsku vojsku Ludovika II. u Mohačkoj bitki i anektirao velike dijelove sjeverne Afrike, osvojio Transilvaniju. U seriji smo zasad uspjeli vidjeti bitku za Rodos i za Beograd.

Povijesni zapisi kažu da je Sulejman bio vrlo blizak sa svojim robom Ibrahimom. On svom novom štićeniku i prijatelju povjerava službu glavnog sokolara na dvoru u Manisi, a poslije Sulejmanova stupanja na prijestolje Ibrahim postaje nadzornik Sulejmanove odaje (has oda baša), osoba od najvećeg povjerenja i najbliža sultanu. Istaknuo se prilikom zauzimanja Beograda i Rodosa te se kasnije sultan za gotovo sve važne državne poslove prvo konzultirao s Ibrahimom. Legenda dalje navodi da se mladi Sulejman, nakon što došao na mjesto namjesnika u Manisi, jednom prilikom šetao gradom i ugledao mladića svojih godina, kako božanstveno svira violinu. Princ je nadarenog glazbenika odmah uzeo u službu i tako započinje prijateljstvo koje će potrajati naredne dva i pol desetljeća. U seriji je sve autentično, a Ibrahim na terasi stalno svira violinu svojoj izabranici.

Povijest kaže da je Aleksandra Lisovska, kći pravoslavnog svećenika, rođena na samom početku 16. stoljeća u zapadnoj Ukrajini, koja je tada bila dio Poljske. U prepadu Tatara na njezin rodni kraj, četrnaestogodišnja Aleksandra odvedena je najprije u Kafu na Krim, a odatle u Istanbul na tržnicu robova, gdje je kupljena za carski harem. Ovu žena koju Istok je zvao Hurem sultanijom (od perzijske reči hurram, što znači vedra, vesela), a Zapad Rokselanom, a priča o njezinoj sudbini je u seriji je točno prepisana, osim što povijesne činjenice govore da su se upoznali poslije pada Beograda, a u seriji se upoznaju odmah.

Prema povijesnim zapisima, Sulejman je imao čak jedanaestero djece, od kojih osmero sinova i tri kćeri – Selim II., Bajezid, Abdulah, Murad, Mehmed, Mahmud, Džihangir, Mustafa te kćeri Mihriman, Fatmu i Razije. Iako je koristio brojne 'usluge' harema, Sulejmanovu djecu rodile su samo četiri žene.

Povijesni izvori navode kako je mladi Sulejman ljubovao s arapkinjom Fulane dok je vladao pokrajinom Manisa. Ona mu je rodila dva sina, Abdulaha i Mehmeda te dvije kćeri, Fatmu i Razije, ali je samo posljednja doživjela starost.

U seriji se spominje samo Mahidervan, ropkinja iz Albanije čije ime znači 'Proljetna ruža', rodila je Sulejmanu još jednog sina, čime će se promijeniti njezin položaj u haremu. U međuvremenu su nesretnim slučajem preminuli i Fulane i obojica sinova, a Mahidevran stoga postaje sultanova prva 'miljenica' koja će dati sve od sebe da njezin sin, princ Mustafa, postane i Sulejmanov nasljednik.

Međutim, Sulejman je prije Mahidervan upoznao i Poljakinju Gulfem, koja je također s njim zatrudnjela, ali je izgubila sina Murada pri porođaju. I dok je u stvarnosti njezin položaj nakon toga bio naglo narušen te je čak bila izbačena iz harema, u seriji je prikazano kako je postala sluškinja sultanovoj sestri Hatidže.

Sulejmanova ljubimica Hurem prvo je rodila sina Mehmeta, a zatim i drugog sina Džihangira koji nije prikazan u seriji. On se rodio s deformacijom leđa, zbog čega nije mogao polagati pravo na sultanat. Tri godine kasnije Hurem je rodila i treće dijete, kćer Mihrimah koja će biti najdraža sultanova kći, a zatim i dvojicu sinova, Selima II. i Bajezida. Selim II. naslijedio je Sulejmana na prijestolju i postao jedan od najmanje poštovanih sultana (prozvan i pijanicom), a njegov brat Bajezid nastradao je pri bijegu u Egipat.

Sulejmanova ljubimica među djecom je bila Mihrimah. Kažu da je, iako već udana, sa sultanom čak išla u ratne pohode. Budući da Hurem nije doživjela da vidi Selima kao sultana, Mihrimah je preuzela ulogu valide. Dobila je ime po suncu i mjesecu. U seriji je tek rođena.

O tuči i mržnji između Mahidevran Gulbehar i Rokselane (Hurem), u kojoj je Mahidevran Hurem čupala kosu i izgrebala lice mletački poslanik Pietro Bragadino obavijestio je senat. Sulejman je na Mustafu u postavio u Manisu za namjesnika tog grada u zapadnoj Turskoj. Njegova majka Mahidevran je shodno osmanlijskom protokolu morala putovati s njim; u seriji se to nije dogodilo.

Svi sultani prije Sulejmana živjeli su prema nepisanom pravilu 'jedna majka, jedan sin', odnosno žena koja bi rodila sultanu nasljednika više nikada ne bi rodila još jednog sina, i to zbog dva razloga. Naime, smatralo se da će majka moći davati svu svoju pažnju i ljubav samo ako rodi jednog nasljednika te se neće morati brinuti o krvavim dinastičkim borbama za odabir prijestolonasljednika. Također je postojalo pravilo da sin koji nasljeđuje tron mora ubiti svoju braću. Tako je Sulejmanov otac, nakon što je odlučio da će Sulejman biti njegov nasljednik, pobio svoju braću, sedmoricu njihovih sinova i svoje sinove. Međutim, Sulejman je zbog svoje voljene Hurem odlučio ukinuti oba pravila… U seriji Sulejman govori da su mu braća umrla od vodenih kozica.

Tijekom svoje četrdesetšestogodišnje vladavine, sultan Sulejman Zakonodavac predvodio je trinaest pohoda. Turski povjesničari su izračunali da je u 2.745 dana svoje vladavine (oko sedam i pol godina) proveo izvan palače na pohodima te da je prešao 43.000 kilometara. Zbog toga su se pobunili mnogi povjesničari. 'Moralno je nedopustivo i znanstveno neutemeljeno i štetno 'strpati' priču o Sulejmanu Veličanstvenom u harem među žene ako je on najveći dio svoje četrdesetšestogodišnje vladavine proveo na ratištu', rekao je e-novinama profesor Bešlija.

Odjeća koja mami uzdahe ženskog dijela gledateljstva zapravo nije iz tog vremena, nego je riječ o francuskoj modi 19. vijeka. Žene su u ono vrijeme na turskom dvoru nosile dimije. Zanimljivo je i kako je sultanija Hurem, koja je zadužena za cijelu ljubavnu priču, imala samo 14 godina kada je dovedena na dvor, što se u seriji ne vidi.

Gotovo svi Sulejmanovi biografi se slažu da je najbolji dokaz njegove ogromne ljubavi prema Hurem sadržan u njegovoj poeziji, koju piše pod nadimkom Muhibi (tur. ljubavnik ili drag prijatelj). Pisma koja si međusobno šalju u seriji su autentična.

Po mnogima je turski glumac Halit sa svojih 41 godinu prestar da glumi 26-godišnjeg Sulejmana Prvog.

Turci su Beograd nazivali Darol Džihad - vrata ratova, što nije slučaj u seriji.

Osporavan je i prikaz harema, koji je u stvarnosti izgledao dosta surovije. Njegove stanarke su dovođene s tržnica roblja, mnogima su tim povodom stradali i članovi obitelji, a u seriji u haremu žive bezbrižno, raskošno i priželjkuju trenutak kada će posjetiti sultanove odaje.

Pogreške u seriji: (klik na originalni članak)

- Sultana Sulejmana 'veličanstvenim' su prozvali zapadnjaci, a ne Osmanlije.
- Prilikom ustoličenja sultana bila bi upriličena paljba iz 121 topa. U seriji je prikazan vatromet. U tom vremenu Osmanlije nisu imale takav običaj.
- Kada je sultan Sulejman došao na tron, bio je u starom dvoru, a ne na Topkapiji.
- Nije primao strane izaslanike na način koji je prikazan u seriji – tako što se vuku po podu.
- Nijedan izaslanik (osim iz turskog svijeta ili iz turkijskih plemena) nije mogao ući u sobu u kojoj je zasjedao Divan, a u seriji je ušao.
- Na zasjedanju Divana, kada sultan priča, nitko nije smio govoriti. U seriji je to slučaj.
-U haremu nisu bile samo sultanove robinje, a u seriji je to slučaj.
- U seriji glavni čuvar Has odaje i neki veziri šeću bez kape, što je nemoguće.
- Djevojke koje bi došle u Harem, jednu ozbiljnu školu, prvo bi prošle obuku i školovanje od tri godine pa tek onda se upoznavale sa sultanom. U seriji se Hurem sultanija odmah upoznaje sa sultanom.