Prije dva tjedna večernji nedjeljni termin na HTV-u 1 okupirala je domaća humoristička serija 'Nedjeljom ujutro, subotom navečer', oduševivši nas na prvu. Pridodamo li tome vijest da Nele Karajlić okuplja, istina novu, ekipu za veliki povratak kultne 'Top liste nadrealista', čini nam se da se humor bez titlova vraća na naše televizore.

Upravo stoga, odlučili smo se vratiti u sjećanjima u dane kad su dobre, bolje, najbolje domaće (tada ponešto proširenog pojma) humorističke serije bile konstanta. Samo za vas odabrali smo deset (po)najboljih serija, a vi ćete nam, kako to već ide, reći koja je najbolja.

Smogovci

Po našem skromnom sudu, najbolja serija svih vremena svakako su 'Smogovci'. Imamo više razloga za to i svi su – osobne prirode. No upravo to i je jedan od glavnih razloga zaljubljenosti u humorističke serije. Braća Vragec su u nama tih 80-ih godina (kasniji pokušaji 'Smogovaca' nisu dio ove priče) progovorila iz našeg kvarta, kroz naše probleme i veselja, na način na koji smo mi to činili ili potajice željeli činiti.

Za one koji ne znaju o čemu pričamo, recimo ukratko da su u centru serije, nastale po jednako duhovitom romanu Hrvoja Hitreca, braća Vragec te kvartovski dodaci poput Nosonje s obitelji, male Marine, Crnog Džeka i Kumpića i mnogih drugih. U njihovim ulogama oduševljavali su nas Đorđe Rapajić, Slavko Brankov, Tomislav Štriga, Ivica Zadro, Damir Šaban, Božidar Košćak i cijela plejada glumaca.

Bolji život

Kao što sad iščekujemo 'NU, SN', tako smo krajem 80-ih željno i napeto čekali 'Bolji život', jednu od najboljih humorističkih serija ovih prostora. Već sama špica sa stihovima 'Ja hoću život, bolji život, da ga zgrabim poput tigra, život nije dečja igra', spada u anale, ali i opisuje (u pravilu neuspjele) težnje glavnih likova serije – obitelji Popadić.

Dragiša muku muči s poslom i financijama, Emilija je stroga profesorica i majka, stariji sin Aleksandar činovnički šonjo koji se ne snalazi previše u životu, Violeta ljepotica za kojom smo uzdisali, a Boba zgubidan i potepuh. Tako složena obitelj izvor je silnih peripetija, muljaža i nerazumijevanja, a sve omotano u ruho vrckastog beogradskog humora.

Top lista nadrealista

Iako smo razmišljali spada li 'Top lista nadrealista' u humorističke serije, nismo se nimalo dvoumili da spada u vrh humora naših prostora. Zato smo im progledali kroz prste i koncept, uvrstivši ih na naše treće mjesto. Emisija koja se sastojala od niza često politički intoniranih skečeva prvo je emitirana na Radio Sarajevu, da bi potom prešla na televizijske ekrane i u anale.

U ekipi originalnih TLN-ovaca bili su članovi Novog primitivizma, Nele Karajlić, Sejo Sakson, Elvis J. Kurtović, Zenit Đozić te Branko Đurić Đuro, a antologijski skečevi kojima se i danas smijemo su Brojke i slova, Zona sumraka, Hrkljuž, potom Đurine kućne i mnoge druge beskrajno duhovite čarolije.

Gruntovčani

Slijede dva hrvatska klasika bez kojih ne postoji izbor za najbolju hrvatsku seriju uopće. Riječ je o 'Gruntovčanima' i 'Našem malom mistu'. Prvo o prvima, potom o potonjima. Serija 'Gruntovčani' iz pera Mladena Kerstnera, a u režiji Kreše Golika, vodi nas duboko u Podravinu, neodoljivim šarmom i toplim humorom uvlačeći nas u živote malih i velikih seljaka, birtije i seoskih imanja.

Centralna osoba serije je legendarni Dudek kojeg glumi Martin Sagner, a oko njega su se okupili njegova draga Regica Smiljka Bencet), potom Presvetli, Martin Birtaš i mnogi drugi živopisni likovi.

Naše malo misto

Druga legendarna serija dijete je nepoderivog Miljenka Smoje pod redateljskom palicom Danijela Marušića. Poput Gruntovčana, Malo misto prikazuje život u, kako naslov kaže, malom, ovaj put dalmatinskom mistu. Oblikovano je poput kronike koja prati dogodovštine slavnih televizijskih likova poput dotura Luigija Karlo Bulić), njegove Bepine Asja Kisić), Roka Prča Boris Dvornik), Načelnika Vladimir Medar), Brice Miše Martinović), Postolara Antun Nalis) i drugih u godinama oko Drugog svjetskog rata.

Za razliku od toplog i pomalo naivnog humora u 'Gruntovčanima', 'Malo misto' je ponešto otrovnije te vrlo uspješno razotkriva i ismijava ponašanje lokalnih ridikula i onih koji se samo tako osjećaju.

Đekna još nije umrla, a ka' će, ne znamo

Još jedna kultna humoristička serija (ujedno najzačudnijeg i najzabavnijeg naslova) s kraja 80-ih godina prošlog stoljeća stiže iz Crne Gore. Serija počinje pismom sinu u Muenchen, koje je provodna nit kroz sve epizode te ih drži na okupu.

Autori su se u seriji na poprilično sirov, ali i beskrajno duhovit način odlučili razračunati sa stereotipima o Crnogorcima, omiljenim junacima regionalnih viceva. U tom razračunavanju, većinu stereotipa serija je potvrdila te su naši jugoistočni susjedi prikazani lijenima, nazadnima i patrijarhalnima. Na takvo 'razobličivanje' bilo je različitih komentara, pa i ljutnje, ali to nije poljuljalo kultni status serije.

Kušanov dječji klasik 1984. godine je na televizijskim ekranima zaživio kao beskrajno zabavna i duhovita serija koja je potvrdila Gordanu Stepanić kao hrvatskog Macaulaya Culkina. I to puno prije no što je on odlučio ostati sam u kući. Podsjetimo da je, uz Melitu, Gordana odigrala odličnu ulogu Marine u 'Smogovcima'.

Za neupućene, brzi briefing – Melita je djevojčica koja ima neopisivo bujnu maštu. Kako bi njenoj kreativnosti stali na kraj, tata Branko Danko Ljuština) i brat Nenad Ladislav Vrgoč) naprave opaki plan u kojemu se Melitine laži ostvaruju. U seriji uz spomenuti trio glume i Žarko Potočnjak kao simpatični Sjekira, potom Mustafa Nadarević, Branka Cvitković i Zvonko Lepetić.

Ne daj se, Floki

Godinu dana nakon 'Melite', uživali smo u seriji 'Ne daj se, Floki', koja nas vodi u friško izgrađeno i nedovoljno uređeno zagrebačko naselje. U sasvim novu zgradu uselili su sasvim novi i opako živopisni stanari, a problemi i vesele zavrzlame nastaju oko psa Flokija (glas: Pero Kvrgić) kojemu je dosta skitnje pa se želi useliti u zgradu.

Osim Flokija, junaci serije su i jedna živa svinja koja nikako ne želi postati dvije svinjske polovice i beskrajno zabavni likovi koje su utjelovile legende hrvatske glume Mladen Crnobrnja Gumbek, Franjo Majetić, Zvonimir Torjanac, Zdenka Heršak, Jagoda Kralj i mnogi drugi, a pojavljuje se i veliki Tom Gotovac. Također, ne možemo se ne sjetiti pjesme sa špice koju je otpjevao Stjepan Đimi Stanić.

Vruć vetar

Za kraj dvije serije iz susjedstva. U 'Vrućem vetru' Borivoje Šurdilović, kojeg je utjelovio Ljubiša Samardžić, dolazi iz provincije u Beograd u potrazi za boljim životom. Pokazuje se da ga i nije tako lako uhvatiti, već je put do njega poprilično strmovit i duhovit.

Borivoje mijenja mnoge poslove, od taksista do konobara, da bi na kraju postao – poznati beogradski frizer. U seriji uz Samardžića glume i Miodrag Petrović Čkalja i Boro Todorović, a uvodnu pjesmu, 'A sad adio', otpjevao je Oliver Dragojević.

Kamiondžije

Na koncu konca, pardon, kraju kraja, čisti klasik – 'Kamiondžije'. Pavle Vujisić – Paja i Miodrag Petrović Čkalja – Jare 70-ih su godina, pa potom 80-ih, 90-ih, nultih i 10-ih (u uvijek gledanim reprizama, jasno) žarili i palili u svom kamionu, čineći savršen glumački par u vječnoj ljubavi i svađi.

Koliko su bili dobri, pokazuje činjenica da je za nastavak 'Kamiondžije opet voze' Pajo tražio honorar od tada nezamislivih 110 tisuća dinara (maksimalni honorar je tada bio 12 tisuća dinara) i dobio ga je! Zanimljiva je činjenica da taj ludo zabavan tandem silne televizijske kemije na setu nije uopće razgovarao jer se nisu podnosili. No mi smo ih itekako podnosili. Dapače.