Nakon dugo godina Hrvatsku je prodrmala groznica televizijskih sapunica, ista onakva kakvu pamtimo devedesetih godina. Turske produkcijske kuće preuzele su ulogu glavnih distributera u svijetu sapunica, a programi na našim malim ekranima prepuni su svakodnevih priča o junacima koji nam dolaze iz Turske. No imaju li domaće i strane telenovele 'ono nešto' što je stare sapunice činilo nezaboravnima? Prisjetimo se zlatnog doba sapunjara i sapunica koje su žarile i palile našim krajevima
Dallas
Sjećate li se Jocka Ewinga i njegova neizostavnog Stetsona te njegova tri sina: egocetričnog J.R.-a, 'crne ovce' Garyja i idealističkog Bobbyja? Svi oni su protagonisti radnje jedne od najpopularnijih dramskih serija svih vremena, Dallasa. Za one koje nisu pratili seriju, priča se vrti oko života naftaške obitelji Ewing, a glavni protagonist radnje je Jock, naftni magnat u vječnom sukobu sa svojim bivšim prijateljem i poslovnim partnerom 'Diggerom' Barnesom, kojemu je preoteo naftnu kompaniju, ali i djevojku Ellie.
Dallas je bila jedna od najpopularnijih i najuspješnijih dramskih serija na cijelom svijetu, a počela je prikazivanje davne 1978. godine te trajala punih 13 godina. Kombinirajući elemente dramske serije sa sadržajima dotada karakterističnim za sapunice, jedna je od prvih koja dobiva titulu tzv. večernje sapunice, a glumac Larry Hagman koji je tumačio lik pokvarenog i zlog J. R. Ewinga postao je pop ikona svoga doba.
Prije godinu dana američka TV mreža TNT počela je s pripremama za novu verziju poznate serije, u kojoj bi glavni junaci trebali biti nove snage obitelji Ewing. Producenti pokušavaju nagovoriti dio stare ekipe da pristane odglumiti barem epizodne uloge u novom 'Dallasu'. To se prvenstveno odnosi na Larryja Hagmana koji je glumio glavu obitelji J. R. Ewinga, Patricka Duffyja koji je odigrao dobricu Bobbyja Ewinga te Kena Kerchevala koji se proslavio u ulozi Cliffa Barnesa.
Sapunica koja nastaje nekoliko godina nakon Dallasa, a imala je i sličnu radnju, postaje najpopularniji američki proizvod osamdesetih godina. Dakako, riječ je o seriji 'Dinastija' koja je praznila ulice bivše države ponedjeljkom navečer kada je bila emitirana.
Svi se sjećamo Blakea, glave obitelji Carrington koja je svoje carstvo izgradila na naftnom imperiju u Denveru. Uz njega su najvažniji protagonisti bili Blakeova supruga Krystle i bivša supruga Alexis, te djeca Fallon i Steven. Da se sve ne bi vrtilo samo oko Carringtona, postojala je i suparnička obitelj Colbyjevih koji sredinom osamdesetih dobivaju i svoju vlastitu seriju. Kao u svakoj sapunici, bilo je tu s vremenom i izvanbračne djece, prevara, urota i svih elementa koji privlače publiku iz dana u dan.
Bračni par holivudskih scenarista Richard i Ester Shapiro tvorci su likova i radnje kultne sapunice, a njihovu priču o denverskim naftnim tajkunima prihvatio je car televizijske produkcije Aaron Spelling i od nje učinio jednu od najgledanijih serija svih vremena. Uvođenjem lika Alexis u drugoj sezoni serija je stekla megapopularnost, a lik glamurozne manipulatorice, koji je izvrsno odglumila engleska glumica Joan Collins, fascinirao je publiku svojom zloćom te postao jedan od najomiljenijih likova u povijesti televizijskih serija.
I stari i mladi trčali su svakodnevno pred male ekrane u 18.35 kako bi pratili nove događaje najpopularnije serije u Hrvata. Naravno, riječ je o 'Santa Barbari', moglo bi se reći carici u svijetu televizijskih sapunica. U čak 2137 nastavka glavni glumci su proživjeli sve moguće životne tragedije, a neki su čak umirali te ponovno oživjeli.
Priča je smještena u američki gradić Santa Barbaru, a radnja kreće od bogataške obitelji Capwell na čijem čelu je C. C. i njegova žena Sophia. Kako to biva u radnjama sapunica, imaju pregršt djece i smrtne neprijatelje. Svi pamtimo nezaboravnu ljubav između bogatašice duge plave kose Eden i policajca hispanskog podrijetla Cruza, kojeg prepoznajemo po uskim plavim trapericama i kožnoj jakni. Ne bi sapunica bila sapunica da nema glavnih negativaca, a u slučaju 'Santa Barbare' to su Gina i Keith koji su svojim spletkama zagorčavali život ostalim protagonistima.
Iako ima obožavatelje diljem svijeta, stvoren je i klub ljudi koji nemaju riječi pohvale za nju, ali mora se priznati da ne postoji osoba koja barem nije čula za zgode i nezgode glavnih junaka. Devedesetih godina serija postaje popularna diljem svijeta i prikazuje se u četrdesetak zemalja. A koliko je bila popularna kod nas, dokazuje činjenica da je bila uplaćena misa na kojoj se molilo da Eden ustane iz invalidskih kolica i opet stane na noge, a ekipa sa zadarskog radija podijelia bi uloge i za vrijeme rata imala bi 'live' prijenose poznate sapunice.
Oni žive u gradiću Harmonyju, životi su im puni ljubavnih zgoda i nezgoda, a uz sve realne probleme dogodi se još i koja nadrealna misterija. Riječ je o američkoj sapunici 'Strasti' nastaloj krajem devedesetih godina, a kreirana od strane veteranskog pisca Jamesa E. Reillya koji je poznat po maratonskoj sapunici 'Drugi svijet' i 'Dani naših života'
Sapunica je u prvi mah doživjela oduševljenje kod publike zbog samog autora, ali i vrlo neobične tematike. Glavni junaci prvih godina bili su vještice i vukodlaci, a jedan od centralnih likova je bila Charity, mlada djevojka koja je bila opsjednuta 'silama zla'. Kako je vrijeme odmicalo tako su i Strasti postajale 'normalnije', i s vremenom uvode gledatelje u živote četiriju obitelji: imućne obitelji Crane, tipične američke obitelji Bennett, afričkoameričke obitelji Russell i irsko-latino obitelji Lopez-Fitzgerald. Naravno tu je i nezaboravni lik vještice Tabithe i njenog lutka Timmya koji se protežu tijekom cijelog serijala.
Neobičnu sapunicu u Hrvatsku je dovela Nova TV koja je prikazala samo prve dvije sezone, odnosno 520 epizoda. Unatoč mnogim zahtjevima od strane gledatelja, nove epizode nikad nisu kupljene. 'Strasti' su jedina sapunica koja je količinski nadmašila Santa Barbaru, u devet godina prikazivanja snimljena je 2231 epizoda.
Kada se ujedine snage najpoznatijeg američkog producenta Aarona Spellinga i scenarista Darrena Stara, uvijek nastane kultna serija. Njihova prva suradnja počinje početkom devedesetih na seriji 'Beverly Hills 90210' koja postaje najpopularnija tinejdžerska sapunica svih vremena, a u Hrvatskoj nije postojala osoba mlađe dobi koja svaku subotu ne bi bila prikovana uz mali ekran prateći događaje u životima mladih bogatih Amerikanaca.
Glavni likovi su blizanci Brandon (Jason Priestley) i Brenda Walsh (Shannen Doherty), tinejdžeri koji su se doselili sa svojim roditeljima, Jimom i Cindy, iz Minneapolisa u bogati i glamurozni Beverly Hills, gdje su im kolege iz razreda djeca bogatih i slavnih. Serija prati i životne priče njihovih prijatelja, najpopularnije djevojke u školi Kelly Taylor, umišljenog Stevea Sandersa, 'zločestog' dečka Dylana McKaya, štreberice Andree Zuckerman, školskog DJ-a Davida Silvera i prpošne Donne Martin. Serija se bavi problematikom mladih, a iz epizode u epizodu obrađuje se mnoge teme poput alkoholizma, prava homoseksualaca, zloupotrebe droga, nasilja u obitelji, samoubojstva, AIDS-a te tinejdžerske trudnoće.
Tijekom ljeta 1991. serija je stekla ogromnu popularnost i veliki broj poklonika, a Jason Priestley i Luke Perry preko noći su postali tinejdžerski idoli. Iako su svi predviđali zvijezdane karijere glavnih glumaca, danas oni više manje životare po Hollywoodu. Luke Perry, koji je tumačio lik Dylana, od tinejdžerskog seks simbola prerastao je u ocvalog glumca, a popularni Brandon, odnosno Jason Priestley, bacio se u redateljske vode, što se pokazalo potpunim promašajem. Brian Austin Green, kojeg pamtimo kao Davida, okušao se u glazbenim vodama, gdje je doživio potpuni fijasko i proglašen je ni više ni manje nego samo 'lošom kopijom Vanilla Icea', a nakon 'Beverly Hillsa' najveći uspjeh mu je što je u bračnu luku uplovio s jednom od najizazovnijih glumica današnjice - Megan Fox.
Nismo zaboravili na klasike serija koje nam većinom dolaze s područja Južne Amerike, kao što su 'Divlja ruža', 'Marisol', 'Esmeralda', 'I bogati plaču'... No popis bi bio beskonačan, stoga smo odlučili najboljim televizijskim novelama s hispanskog govornog područja posvetiti poseban članak u budućnosti.