Dramatizaciju načinila Mada Peršić, koja je kani izvoditi, u vlastitoj režiji i produkciji tvrtki Multimedija direkcija.

Uvod u zbivanje, temelj, ishodišna situacija, jest zaključni monolog Nore Helmer iz drame Henrika Ibsena 'Lutkina kuća ili Nora' (objavljena 1880.).

Na njega se veže niz monologa i replika Nore Helmer iz drame Elfriede Jelinek 'Što se dogodilo, nakon što je Nora napustila svog muža, ili potpornji društava' (objavljena 1977.) a koji se izmjenjuju s ulomcima iz kolumni Žuži Jelinek (objavljeni u magazinu Glorija od 2000. do 2015.).

Kad je posrijedi drama Elfriede Jelinek, njezina Nora prikazana je cjelovito i kronološki, nimalo osakaćena. Njezini iskazi ne prekidaju se, ne mijenja se raspored rečenica. Jedino se nizovi njezinih replika, kako dolaze po prizorima, spajaju u nove monologe. Cijeli tekst i kontekst Norin, fabularno i sižejno, prikazan je vjerno i cjelovito.

Ulomci iz kolumni Žuži Jelinek stvaraju paralelan lik, koji s likom Nore komunicira prirodno. Lik 'Žuži Jelinek' u cijeloj strukturi funkcionira kao Norin advocatus dei.

Obje na različit način ('Žuži' praktičnom ironijom, Nora umjetnički nadahnutim sarkazmom) kritiziraju suvremeni feminizam jednako ljekovito. U drami Elfriede Jelinek Norin pokušaj oslobođenja ironično završava, nakon niza razočaranja, ponovnom ovisnošću o muškarcu, i to nakon što je dopustila da bude žrtva poigravanja ekonomskih interesa muškog društva.

Tekstovi Žuži Jelinek, autobiografski iskazi prije svega, bore se za financijsku i emotivnu neovisnost žena na praktičan način. Njezina 'Nora' odnosno 'Žuži' u tom ekonomskom poigravanju pobjeđuje. Ona jest lik praktičarke kojoj prvenstveni cilj nije mijenjanje pravila igre nego igranje po postojećim pravilima najbolje moguće. Ona je poduzetnica koja savršeno koristi ženska obilježja kao bonus a ne breme za funkcioniranje u muškom svijetu. Kad je posrijedi širi kontekst monodrame, ona slavi život dvije iznimne žene, austrijske književnice i hrvatske krojačice, na vjetrometini totalitarizma, pod maljem patrijarhata, obje ponosne Židovke, obje miteleuropljanke, obje samosvjesne i avangardne.

Kroza njihove sudbine i riječi raste slika o ženi u našoj kulturi, o patologiji muškoj, sklonosti istrebljivanju slabijih, razvija se priča o muško-ženskim odnosima ali i o ljubavi, strasti, seksu i umiranju, s one strane dociranja, neposredno i toplo, uzbudljivo.

• Monodrama Jelinek vs. Jelinek
• 23.11.2018. u 20.00 sati, Johann Franck
• Izvodi: Mada Peršić
• Dramatizacija: Mada Peršić i Tomislav Čadež
• Režija: Mada Peršić
• Programski ciklus: KAZALIŠTE VAN KAZALIŠTA
• Rezervacije ulaznica: Johann Franck

Čitateljima tportala darujemo 2x2 ulaznice za premijeru monodrame Jelinek v. s. Jelinek, 23.11. u 20 sati u Johannu Francku. Dobitnici su Ljiljana Ceraj-Hušidić i Lucija Tunković.