'Kao prvo, ne zovite ih sapunicama. Tome se jako protivimo. Ovo je žanr za sebe', opisao je turske tv serije dr. Arzu Ozturkmen i time dao do znanja da se radi o fenomenu koji je jedinstven u svijetu.

Iako su popularne kao meksičke sapunice, činjenica jest kako su turske serije priča za sebe. One nisu telenovele, povijesne drame ili klasične sapunice. One su jednostavno - dizi.

'Riječ je o jedinstvenom žanru s originalnim narativom smještenim u drugačiji prostor i kombiniran sa specifičnom glazbom', pojašnjava Ozturkmen, profesor oralne povijesti na Sveučilištu Boğaziçi u Istanbulu.

Po čemu su dizi serije posebne?

Dizi serije karakterizira dugačko trajanje epizoda od 120 do 150 minuta (iako se u nekim zemljama, poput Hrvatske, podijele na više epizoda od 60 minuta), originalna glazba i do 50 glavnih likova koji su smješteni u određeno povijesno razdoblje. Najčešće se snimaju na povijesnim lokacijama Istanbula, dok je snimanje u studiju ograničeno samo na specifične potrebe.

Kada je riječ o tematici, teško je pronaći narativ koji nije obrađen - od kriminalističke potrage za silovateljem glavne junakinje do spletki osmanskih kraljica.

'Svake godine imamo i barem dvije adaptacije Pepeljuge. Ponekad je Pepeljuga 35-godišnja samohrana majka, ponekad 22-godišnja izgladnjela glumica u potrazi za angažmanom', dodaje Eset, mladi istanbulski autor dizi serija koji je radio na jednom od najuspješnijih uradaka ovo žanra, 'Sulejmanu Veličanstvenom'.

'Sulejman Veličanstveni' donio svjetsku slavu

Upravo u toj seriji sažeta su sva ključna pravila kojih se većina dizi serija vjerno pridržava:

• Glavni junak nikad ne smije držati pištolj
• U središtu drame nalazi se obitelj
• Autsajder će se uvijek naći u socio-ekonomskoj sredini koja je potpuna suprotnost od sredine iz koje dolazi (poput selidbe sa sela u grad)
• Srcolomcu je tragično slomljeno srce i zato je onesposobljen osjetiti ljubav
• Ništa ne može nadmašiti ljubavi trokut

Uzbudljivost radnje dobre dizi serije gradi se oko svega onoga za čime društvo čezne, kombinirano s ponekad okrutnom realnošću.

'Želimo vidjeti dobrog dečka s dobrom curom, ali u okrutnom svijetu s lošim likovima', pojašnjava Eset.

Od 2002. i početka snimanja turskih serija, preko 150 dizija prodano je u preko 100 zemalja. Prvotnu slavu turskim serijama donijela je svjetski popularna '1001 noć', odnosno u originalnom nazivu 'Binbir Gece', koja je snimljena 2006. godine pa tijekom 2010-ih postala pravi svjetski fenomen emitiran u gotovo 80 zemalja.

Status 'novih meksičkih sapunica', turske tv serije utvrdile su 2011. godine kada je krenulo emitiranje serije 'Sulejman Veličanstveni'. U središtu priče je ljubavni odnos istoimenog sultana i konkubine Hurrem koju je oženio suprotno tradiciji. Riječ je o povijesnoj ličnosti o kojoj se malo zna, a vjeruje se da je bila riječ o ortodoksnoj kršćanki porijeklom iz područja današnje Ukrajine.

Serija 'Sulejman Veličanstveni' dio slave krije i u pojavi Halita Ergenca u liku slavnog sultana jer su mnogi započeli s gledanjem samo kako bi uživali u pojavi i izvedbi proslavljenog glumca. Kada se ova serija premijerno prikazala u Turskoj 2011. godine, oborila je sve rekorde gledanosti. Naime, uživo ju je pratila čak trećina stanovništva!

Ubrzo je postala globalno poznata, a strani mediji nazvali su je 'Seks i grad osmanskog perioda' te je usporedili s povijesno utemeljenom 'Igrom prijestolja'.

Dizi serije dolaze s garancijom kvalitete

Jedan od razloga uspjeha bio je velik tim stručnjaka koji je karakterističan za dizi serije koje uvijek dolaze s garancijom kvalitete. Konkretno, na 'Sulejmanu Veličanstvom' radio je velik tim povjesničara, produkcijski tim od 130 osoba te 25 stručnjaka za dizajn kostima.

Koliko je serija bila popularna potvrđuju zapanjujuće brojke gledanosti prema kojima je 'Sulejmana Veličanstvenog' diljem svijeta pogledala preko 500 milijuna ljudi!

Posljedično, njena popularnost osigurala je Turskoj zaradu od turizma koja se broji u milijardama eura. Naime, upravo je nakon svjetske slave' Sulejmana Veličanstvenog' buknula popularnost Turske, a posebice Istanbula koji je postao jedno od najpoželjnijih turističkih odredišta.

U čemu je tajna uspjeha?

Glumac Halit Ergenc vjeruje kako je tajna uspjeha turskih tv serija u dubini emocija koje budi kod gledatelja.

'Američke serije su zabavne, ali nemaju moć ganuti gledatelja. Ne dotiču se emocija koje nas čine ljudima. Postoji jedna američka serija u kojoj se radi o liku koji je usamljen i u potrazi za srećom iznova mijenja partnere te svaki puta iznova doživi razočaranje. To je umarajuće, zar ne? No, ljudima se sviđalo jer se događalo u otmjenom svijetu u kojima ljudi puno troše: svoje vrijeme, svoju ljubav, svoj novac... ma apsolutno sve', rekao je Ergenc za Guardian, pomalo aludirajući na 'Seks i grad'.

Naspram toga, dizi serije podrazumijevaju narativ koji obuhvaća tradicionalne vrijednosti koje se sudaraju s emocionalnom hladnokrvnošću modernog svijeta. Jedna takva je 'Izgubljena čast', emitirana u dvije sezone od 2010. Serija adresira problematiku ženskog položaja u društvu, od prisilne udaje preko obiteljskih nesuglasica pa do nošenja s tenzijom iznimnog bogatstva. Na putu do moralne pobjede, glavnu junakinju pratimo kako se bori za zakonsku pravdu putem suda, osobnu zadovoljštinu putem kazne onima koji su joj nanijeli zlo te ljubavni trijumf osvajanjem muškarca svojih snova.

Tradicionalni likovi i obiteljska tematika nisu osvojili Zapad

Zanimljivo, iako su muškarci ti koji su prikazani nerijetko pomalo barbarski, istovremeno su i romantičniji od samog Romea.

'Prikazuju ljudima ono što žele vidjeti. Nije realno. Serija 'Izgubljena čast' u potpunosti prelazi preko toga da je mnogo žena u potpunosti nevidljivo i nema prava', rekao je Pinar Celikel, istanbulski modni stručnjak koji je dobro upućen u dizi tematiku.

Iako je doživio svjetsku popularnost, dizi žanr još uvijek je loše prihvaćen u zapadnom svijetu, poglavito na engleskom govornom području. Eset je pojasnio u čemu je razlog:

'Gubitak obiteljskih vrijednosti nije aktualna tema zapadnog svijeta. Zato su turske serije puno popularnije u, primjerice, Koreji koja proizvodi fantastične remake uratke i prodaje ih po svijetu. No, zapadnjacima romantične priče o dobrim starim obiteljskim običajima više nisu zanimljve', rekao je Eset i dodao:

Dizi serije zato uživaju ogromnu popularnost na području Bliskog istoka čija se populacija u potpunosti može posvetiti s religijskom, kulturalnom i društvenom tematikom.

Dizi žanr tako se našao kao protuteža hladnokrvnijim američkim serijama te srcedrapajućim meksičkim telenovelama.

'U telenoveli ne postoji nikakav moral. Imate kćer koja ne zna tko joj je tata, ni tko joj je mama. Na kraju krajeva, većina nas više voli konzervativnije probleme s kakvima se većina nas nosi. Turci to rade maestralno jer prikazuju europsku slobodu i turske probleme konzervativne kulture', pojasnila je Imane Mezher, direktorica produkcijske tv kuće iMagic.

Jedna od čari turskih sapunica jest i raskošna kostimografija u onima s povijesnom tematikom te luksuzna odjeća koju nose glumci i serijama smještenima u moderno doba. Upravo je potonje jedan od načina na koji diziji ostvaruju zavidan profit jer maksimalno iskorištavaju priliku za reklamiranje brendova. U pojedinim serijama, glumci idu toliko daleko da nakon svake epizode na svojim društvenim mrežama objavljuju reklamu za svaki komad koji su nosili!

Naravno, turske serije usko su povezane s politikom, što ne čudi s obzirom na to da obrađuju tematiku tradicionalnih vrijednosti te radnje smještene u najslavnija doba turske povijesti u kojima veličaju tradicionalne vrijednosti i slavnu povijest. Među njima su 'Uskrsnuće: Ertuğrul' koja prata oca utemeljitelja dinastije, sultana Osmana, te 'Payitaht: Abdülhamid' u kojoj je glavna tema opstanak Osmanskog Carstva.

U 2023. godini očekuje se zarada od milijardu dolara

Turska vlada nada se da će joj dizi serije u 2023. godini donijeti još barem milijardu dolara prihoda, iako Izzet Pinto, osnivač vodeće agencije za distribuciju prava na dizi serije, tvrdi kako je 500 milijuna dolara realniji cilj.

Najveći prihod stiže od otkupa prava na serije te daljnja širenja na tržište zapadne Europe u kojima, za sad, najveći interes postoji u Italiji i Španjolskoj. Također, tu je i nezanemariv interes za otkup prava na scenarij i remake serija u kojem prednjači Južna Koreja i latinska Amerika.

Zbog svega toga, autori turskih serija uvjereni su kako financija za ulaganje u dizi žanr nikada neće nedostajati. Dapače, predviđa se daljnji rast u popularnosti, kvaliteti i profitu uz koji bi se dizi serije uskoro mogle naći uz bok najslavnijim američkim tv uspješnicama.