Na prvoj izložbi, kao zadnji eksponat, prodao je cvijeće u tegli za krastavce. Od tada je prošlo tri desetljeća, a Saši Šekoranji nikad nije ponestalo mašte. Najpoznatiji domaći dekorater, kreativac nepresušnih ideja, naizgled običnu grančicu biljke pretvorit će u umjetničko djelo. Slike i keramika, cvjetni aranžmani i instalacije - teško je ostati ravnodušan na sve njegove uratke.

Ljubav prema cvijeću naslijedio je od bake. Ona je na zagrebačkom Pantovčaku, gdje je odrastao s obitelji, imala vrt i cvjetnjak, a danas Saša svojom čudesnom lakoćom stvaranja oduševljava razne generacije i klijente. Dug niz godina bio je uvjerljivo najtraženiji dekorater za vjenčanja, a odradio ih je u tolikom broju da je 2008. godine objavio i 'Priručnik za vjenčanja'.

Već neko vrijeme surađujete s HRT-om. Kakve su reakcije, jeste li zadovoljni prihvaćenošću rubrike?

Sretan sam da se gledateljima sviđaju moji prilozi i drago mi je kada me zaustave na ulici i oduševljeno komentiraju da su inspirirani emisijom i sami postali kreativni.

Kako praktično izgleda snimanje? Koliko je to u skladu s vašom prirodom?

Sve počinje idejom koju želim predstaviti pred kamerama. Nije dovoljno složiti lijep buket, uvijek pazim da iza svega postoji priča i dio koji je edukativan i praktičan da potakne kreativnost kod gledatelja. Jako mi je važan i ambijent pa uvijek smišljam i biram scenografiju - od podloge, slike pa do ponekad čitavih interijera i eksterijera - a najčešće snimam u svojoj cvjećarnici, ponekad i u Istri. Izazovno je, ali u svemu tome nalazim zadovoljstvo jer je to dobar tim - redateljica Ana i snimatelji Marjan i Pino.

Drago mu je da nekoga može inspirirati

Mislite li da su hortikultura, krajobrazna arhitektura i cvjećarstvo dovoljno široke teme za potencijalno samostalnu emisiju s obzirom na popularnost vašeg priloga?

Uz bilje, tu su interijer i slikarstvo, uglavnom široka lepeza tema koje se isprepleću. Upravo počinjemo sa snimanjem emisije koja će se emitirati za Božić, a obuhvatit će upravo sve segmente mog rada. Snimat ćemo čak i u Veneciji, što me posebno veseli.

Ono što je Kornelija Benyovsky Šoštarić napravila za popularnost vrtlarstva, vi ste napravili u području umjetnosti cvijeća. Ljude jednostavno potičete na umjetničku intervenciju u domu, da se po uzoru na vas igraju cvijećem, granama, lišćem... Kad ste se odlučili baviti čarolijom cvijeća?

Znate, Kornelija je bila među prvima koja me prepoznala i sa suprugom prije 30 godina napravila prve televizijske priloge u mojoj maloj cvjećarnici pokraj Britanca. Nisam birao cvijeće, nisam se odlučio - jednostavno se dogodilo. Već u osnovnoj školi imao sam svoj vrt, u kojem sam sijao, sadio i brao, slagao bukete i, stvarno, što više bereš i poklanjaš cvijeće, to više raste i cvjeta. Ispod stana u kojem i danas živim bila je kultna cvjećarnica Hertzmansky i uživao sam gledati tetu Maju kako slaže bukete. Sve te stvari imale su veliki utjecaj, cvijeće je postalo i čest motiv na mojim slikama, a nezaobilazno je u interijerima koje kreiram, kao i u projektima hortikulture koje radim. Pratim cvijeće i jednostavno se sve ispreplelo. Drago mi je da danas i ja mogu nekoga inspirirati.

Njegove instalacije često nose poruku

Nerijetko cvjetnim aranžmanima kao skulpturama, osim flore, dodajete pokoji element poput okvira za slike, preparirane životinje, svijeće... Je li to samo prikaz nekog godišnjeg doba ili ima nešto alegorije, unutarnjeg svijeta?

Sve je to dio razmišljanja, kreiranja ambijenta i atmosfere - slikarstvo, interijer i dizajn - sve je kod mene isprepleteno i nerazdvojivo. Često moje instalacije nose poruku, ali primarno su likovno djelo koje se čita kroz emociju, proporciju, način sklada, kompoziciju... Jednostavno radim gledajući u budućnost i neke stvari ljudi nekad neće na prvu razumjeti, neke će prihvatiti, a nešto se nikad neće uhvatiti i to je to.

Od svih tih formi, cvjetnih, lisnih, granatih, skulpturalnih, kakav biste savjet dali za uređenje stanova? U kakvim biste stanovima vi, kad govorimo o aranžmanima, voljeli boraviti?

Svakako je bilje/cvijeće nezaobilazni dio, naravno prilagođen stilu interijera. Cvijeće je svakako nešto što u prostor unosi svježinu i stvara uvijek drugačiji ambijent jer se mijenja svakim novim buketom.

Koliko vam je estetika bitna u životu i zašto?

Jako, pa jednostavno - nije ni piće koje pijete jednako ukusno ako ga pijete iz lijepe i tanke staklene čaše ili iz metalnog lonca. Ljepota stvara ugodu.

Ekscentričnost mu nije strana

Imate li kakav savjet da cvijeće duže traje?

Ne opterećujem se time da cvijeće mora dugo trajati, jer sve što predugo traje postaje dosadno, a upravo je ljepota u toj nježnoj prolaznosti cvijeta. Tehnički u vodu možete dodati nekoliko kapi deterdženta ili izbjeljivača, tako ćete spriječiti da se razvijaju bakterije, pa će i cvijeće dulje trajati.

Koje cvijeće vam je najdraže i zbog čega te mijenjate li preferencije ili ste vjerni jednoj vrsti?

Nemam najdraži cvijet, siguran sam da je tako baš zato što se cvijeće sezonski mijenja. Još uvijek sam u proljeće uzbuđen zbog prvih visibaba, tulipana, mirisa jorgovana, preko ljetnih suhih trava, do jesenskih raskošnih dalija.

Kako cvijeće utječe na raspoloženje, može li ga popraviti?

Naravno, pa cvijeće iz tog razloga i unosimo u prostor - da nam uljepša dan i da nas razveseli. Cvijećem kitimo dom gotovo za svaku važniju prigodu.

Radili ste s mnoštvom klijenata, mnoštvom zahtjeva… Jeste li kad odbili nekoga i koja vam je bila najneobičnija narudžba?

Naravno, u svakom se poslu dogode situacije da se jednostavno ne nađete s klijentom i onda je najbolje ne ići dalje. Najneobičnije narudžbe? Ekscentričnost mi nije strana, ali bilo je puno neobičnih zahtjeva i to je nešto što me veseli. Sjećam se da smo cijelu jednu noć proveli u tišini kiteći kuću cvijećem po narudžbi zaljubljenog muža koji je zaželio razveseliti ženu za rođendan i da je dočeka polje crvenih ruža kad ujutro izađe iz spavaće sobe. Jedan je frajer pak čitav stan zaželio okititi grobnim aranžmanima.

Postoje trendovi i u svijetu cvjećarstva. Koje je cvijeće hit ove godine i kakvi su noviteti uvedeni?

Postoje trendovi, trenutno je to bojeno cvijeće, aranžmani bez zelenila, sve se fura na art, ali sve je to dosta instagramično - dobro izgleda i brzo dosadi. Naravno da trendovi utječu i na mene, ali pokušavam se oduprijeti i ostati svoj, jer jedino je autentičnost bitna u svemu, kako u cvijeću, tako i u umjetnosti i življenju uopće. Jedino tako možeš biti prepoznatljiv.

'Dani u kući na selu s vrtom su mi najdraži'

Je li istina da ste u pubertetu bili fascinirani Lepom Brenom?

Pa tko nije? Brena je bila fenomen, i danas znam skoro sve riječi njezinih pjesama iz tog vremena, ali nije baš ostavila trag u mojoj današnjoj estetici, a možda i jest. (smijeh)

U svojoj stanciji u Istri napravili ste Toskanu. Kako izgleda vaš dan ondje?

Da, moji dani u kući na selu s vrtom su mi najdraži, a sada su tamo i dvije mačke. To je moje sretno vrijeme, mjesto koje jako volim, na kojem se družimo s prijateljima, smijemo se, kopamo, šišamo, sadimo i umorni, s mirisom zemlje, navečer se srušimo u krevet. Vrtlarenje je proces koji neprekidno traje i nikada nije završen. To je poput scenografije u kazalištu - stalno pripremaš iznenađenja. Sada se sade proljetnice. Upravo sam zasadio lukovice stotine ružičastih i bijelih tulipana, lukovice Allium gladiatora i jedva čekam da u proljeće sve to procvjeta između trava. Vrt je mjesto u kojem hvataš trenutak u kojem cvijeće procvjeta, promatraš ga dok ne nestane i onda ga opet iščekuješ čitavu godinu.

Voli sve ono što je radio kao dijete

Koji su vam vrtovi uzor, iz kojeg razdoblja?

Kad god sam na putu, obavezno posjećujem i vrtove, a puno njih je utjecalo na mene i vrlo su različiti, od engleskih divljih vrtova do francuskih, gdje su biljke 'nježno silovane' da rastu u pravilnim viticama, pa sve do očaravajućih talijanskih vrtova Boboli i La Foce. Jednako mi je nezaboravan botanički vrt u Palermu.

Vrtovi su veliko bogatstvo koje oplemenjuje i inspirira, veliki su dosezi civilizacija, veliki luksuz, a ljudi često nisu svjesni koliko je potrebno vremena, ljubavi i truda da se stvori i održava jedan vrt.

Što vam zaokuplja pažnju kad ne radite? Je li umjetniku uopće moguće odvojiti se od kreativnog rada?

Volim putovati, posjetiti galerije, naći neke nove slike, a sada smo bili na Matisseovoj izložbi u Fondation Beyeler - kakav je on slikar, kako je to dobro... - a taj osjećaj kad ti se otvore novi svjetovi, preplave me emocije kao kad u katedrali zasviraju orgulje i zapjeva zbor, sav se naježim od titravosti boja i linije koja pleše. Volim proroštati po antikvarijatima i volim sve ono što sam radio kao dijete, skiciram, crtam, igram se, na Instagramu gledam male majmune… Kreativnost ne doživljavam kao posao, to je život.