Prva od 12 epizoda serijala započela je dokumentranim snimkama proslave Titove posljednje Nove godine 1980. u Karađorđevu te njegova spektakularnog pogreba na koji je došlo čak 129 visokih državnih dužnosnika iz svijeta. Prema riječima samog Vrdoljaka, ambicija mu je samo kroz dokumente i svjedoke vremena saznati tko je Josip Broz Tito, 'jedan od najvećih misterija 20. stoljeća', a u prvoj ga epizodi pozicionira kao važnog državnika od svjetskog značaja.

I dok isprva prepušta riječ sudionicima događanja, povjesničarima i samom Titu, zahvaljujući bogatom arhivskom materijalu, Vrdoljak međutim i sam uzima riječ čime donekle sabotira realizaciju najavljenog autorskog cilja. Iako je autodox u domaćem filmu forma koju je ovogodišnji Zagreb Dox nastojao afirmirati, takav postupak poprilično je problematičan kad je u pitanju sadržaj kojim se Vrdoljak bavi, a to je navodna objektivna slika o čovjeku koji je narodu bio 'i otac i majka', kako to u seriji kaže Emil Cossetto.

Iako je prva epizoda serije prošla u pretežno konvencionalnom dokumentarnom tonu, uz minimum igranih djelova o kojima je do sada u javnosti bilo najviše govora, ono što bi se na prvi pogled dalo zaključiti je da će 'Tito' biti najzanimljiviji kada se pomalo nostalgično, kroz arhivske materijale, prisjeća minulog vremena te kad iz naftalina izvadi snimke u kojima sam 'veliki vođa' prepričava anegdote iz djetinjstva, a najslabiji kada narator u predvidivom tonu komentira i ocijenjuje Titov lik i djelo.

Osobito uvjerljiv dojam nije ostavila ni kratka igrana epizoda sa Suzanom Nikolić kao Titovom majkom i Vrdoljakom u ulozi naratora, no, istini za volju, definitivne ocjene nije moguće donijeti na osnovu ovako kratkog uzorka. Već sljedeća, od preostalih 11 epizoda, otkrit će nam što sve možemo očekivati. HTV, pak, vjerojatno može očekivati, pokaže li se cjelina dovoljno odmjerenom i objektivnom, interes za otkup serije na tržištima zemalja bivše Jugoslavije. Početak obećava!