U jesen 1991., dok je kod nas bjesnio rat, Crvena zvezda nastavljala je svoj uspon na krov svijeta. Samo dan poslije pada Vukovara europski je prvak igrao utakmicu Superkupa protiv Manchester Uniteda, a ovih dana navršava se 20 godina otkako je Zvezda u Tokiju pobijedila čileanski Colo Colo i osvojila Interkontinentalni kup.

'Da smo ostali zajedno, još bismo najmanje dvije godine bili europski prvaci', u razgovoru za magazin je izjavio Dragiša Binić, lijevo krilo tadašnje momčadi kojeg su zbog iznimne brzine domaći novinari od milja zvali Turbofudbaler. 'Bio sam najbrži igrač u Jugoslaviji. Ma što, bio sam najbrži u Europi. Svi su dobro znali koliko sam brz. Kad je Carl Lewis došao na atletski miting u Beograd, htio sam se suočiti s njim na 100 metara...', ispričao je Binić.

Zvezda je u finalu Kupa prvaka 1991. Igrala protiv Olympiquea iz Marseillea, čije je redove te sezone pojačao Dragan Stojković – Piksi. Kad je utakmica stigla do izvođenja jedanaesteraca, trener je od njega tražio da izvede jedan, ali Piksi je odbio. „Da sam zabio, cijela Jugoslavija bi me mrzila; da sam promašio, sigurno ne bi bilo ništa bolje“, rekao je.

Poslije osvajanja naslova Dragiša Binić se tjedan dana vozikao po cijeloj Srbiji s peharom Kupa prvaka u prtljažniku i pokazivao ga i po najzabačenijim selima. To je bilo zbog obećanja koje mu je dao tadašnji sportski direktor Dragan Džajić, koji je rekao da će mu povjeriti trofej na tjedan dana ako točno pogodi ishod finalne utakmice. Turbofudbaler Binić je držao pehar pored sebe dok je jeo u restoranima, a s njim je zalazio i u živopisne narodnjačke klubove...

Nakon osvajanja Interkontinentalnog kupa, u Beogradu je priređena velika proslava na kojoj je vladala totalna nacionalistička histerija, na čelu s Arkanom, koji je vitlao prometnim znakom što ga je ukrao u Hrvatskoj...

Sve ove i mnoge druge detalje donosi novi broj hrvatskog izdanja magazina FourFourTwo, koji je u prodaji od srijede, 30. studenog.