Autori Ante Bajo s Instituta za javne financije i Marko Primorac s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu analizirali su strukturu prihoda i rashoda, kao i imovine, obveza i kapitala nogometnih klubova. Izračunom odabranih financijskih pokazatelja ocijenili su njihovu relativnu uspješnost u poslovanju, ali i ukazali na probleme vezane uz njihovu likvidnost i zaduženost.

'Klubovi sve više ulažu u transfere igrača zbog čega taj sektor izaziva značajniju pozornost u gospodarstvu i fiskalnim sustavima. Niz je dilema vezanih uz pravni status nogometnih klubova, njihove računovodstvene politike i porezne obveze, ali i subvencije koje dobivaju od institucija javnog sektora. Opravdano je pitati se u kojoj je mjeri nogomet ostao u području javnog, sportskog i financijskog interesa, a koliko je podložan privatnim interesima vođenim isključivo profitnim motivima. U mjeri u kojoj dominiraju privatni interesi, nogometne klubove trebalo bi lišiti povlaštenog poreznog tretmana, značajnih javnih subvencija i ostalih koristi koje uživaju na teret javnog sektora,' navode Bajo i Primorac.

U Hrvatskoj trenutno postoji sedam razreda nogometnih liga, a analizom su obuhvaćeni klubovi Prve i Druge HNL. Prosječan broj igrača u momčadima klubova prve lige je 32, prosječne starosti od 23,5 godina. Prosječna vrijednost igrača u Prvoj HNL je 4 milijuna kuna, pri čemu najveću prosječnu vrijednost imaju igrači Dinama (10,1 milijuna kuna), a najmanju igrači Intera Zaprešića (0,96 milijuna kuna). Prosječna vrijednost igrača druge lige je oko 500.000 kuna. Od ukupno 319 igrača u Prvoj HNL 78 je stranih igrača, dok je u drugom razredu hrvatskog nogometa 28 stranih nogometaša.

U razdoblju od sezone 1995./96. do 2015./16. Dinamo je imao 906 kupoprodajnih transakcija pri čemu 449 kupovnih, a 457 prodajnih transfera. 'Modri' su od prodaje zaradili 1,42 milijarde kuna, a na pojačanja potrošili 407 milijuna kuna, pa neto zarada na transferima Dinama u proteklih dvadeset godina iznosi preko milijardu kuna. Hajduk je na transferima zaradio 472 milijuna kuna, a Rijeka 117 milijuna kuna.

Autori navode kako su prihodi klubova prve lige u 2014. bili 387 milijuna kuna, što je deset puta više od klubova druge lige. Najveće prihode imao je Dinamo, 120 milijuna kuna, dok je drugoplasirani Hajduk ostvario gotovo upola manje (69). No rashodi promatranih klubova uglavnom su znatno veći od prihoda, iznosili su 508 milijuna kuna, pa su klubovi prve lige ostvarili kumulativni gubitak od gotovo 122 milijuna kuna, a klubovi druge lige oko 4 milijuna kuna. Pozitivan poslovni rezultat u 2014. u Prvoj HNL ostvarili su jedino Zagreb, Lokomotiva i Istra 1961. Najveći gubitak (preko 90 milijuna kuna) ostvario je Dinamo.

Prihodi Dinama su se u 2014. gotovo prepolovili u odnosu na godinu ranije. To smanjenje većim dijelom je rezultat smanjenja prihoda od međunarodnih organizacija. Dinamo je 2013. dobio od UEFA-e gotovo 42 milijuna kuna, a godinu kasnije 23 milijuna kuna. No prihodi od donacija iz proračuna lokalnih jedinica uglavnom su stabilni. To su uglavnom donacije Grada Zagreba u iznosu od 20 milijuna kuna godišnje.

Zanimljivo, od ukupno 550 milijuna kuna rashoda nogometnih klubova prve i druge lige u 2014. godini Dinamo je ostvario gotovo polovicu (211).

Bajo i Primorac naglašavaju kako je posebno alarmantan podatak da od 21 kluba obuhvaćenog analizom, 10 klubova (četiri iz prve i šest iz druge lige) ima negativnu vrijednost kapitala. To znači da su obveze veće od ukupne imovine klubova, tj. kada bi se cjelokupna imovina unovčila po knjigovodstvenoj vrijednosti, taj iznos ne bi bio dovoljan za pokriće obveza.

Autori navode kako usporedbom financijske pozicije klubova iz HNL I i II jasno je da se u slučaju Prve HNL radi o profesionalnim klubovima čija ukupna vrijednost igrača iznosi oko 1,3 milijarde kuna. Profesionalnu orijentaciju klubova Prve HNL potvrđuje i struktura igrača koji su često kupljeni u inozemstvu radi ostvarivanja vrhunskih sportskih rezultata i stvaranja poslovnih prihoda.

"Takvim poslovanjem klubovi sve manje predstavljaju javno dobro, a opravdano se postavlja pitanje njihova povlaštenog tretmana u smislu ustroja, poreznih pogodnosti i javnih subvencija. Osim što neprofitne organizacije općenito nisu obveznici poreza na dobit, upitan je i porezni tretman transfera igrača od kojih je samo Dinamo u posljednjih dvadeset godina uprihodio gotovo 1,5 milijarde kuna. Prema svim analiziranim pokazateljima, klubovi uglavnom imaju prilično lošu financijsku poziciju. To dodatno ukazuje na potrebu što hitnije regulacije ovog sektora i uspostavljanja stabilne zakonodavne i institucionalne infrastrukture za njegovu dugoročnu održivost. Potrebno je što prije jasno profilirati status nogometnih klubova i njihov organizacijski ustroj. Za nogometne klubove financirane javnim sredstvima treba propisati konkretne načine i iznose financiranja, ali i namjenu tako prikupljenih financijskih sredstava," zaključuju Bajo i Primorac.

ZARADA KLUBOVA NA TRANSFERIMA (od 1995/96. do 2015/16.)
Dinamo - 1,01 milijarde kuna
Hajduk - 472 milijuna kuna
Rijeka - 117
Zagreb - 114
Osijek - 103
Split - 74,9
Lokomotiva - 53,6..

STRUKTURA MOMČADI U 2015
Dinamo - 41 igrač (18 stranaca)
Rijeka - 40 (14 stranaca)
Hajduk - 35 (9 stranaca)
Split - 32 (4 stranca)
Lokomotiva - 32 (3 stranca)...

TRŽIŠNA VRIJEDNOST IGRAČA U 2015.
Dinamo - 415 milijuna kuna
Rijeka - 265
Hajduk - 181
Split - 94
Lokomotiva - 70...
Inter - 26