Udruženje sportskih klubova Hrvatske gospodarske komore, čija je glavna misija unapređivanje sustava financiranja sporta, sve češće ističe da je stanje u hrvatskom klupskom sportu alarmantno. Prema riječima predsjednika tog udruženja i direktora RK Zagreb Vedrana Šupukovića, klupski sport je pred provalijom i stvari se moraju hitno mijenjati.

S njime se slažu brojni vrhunski sportaši, poput Vlade Šole, Damira Martina, Valentina Sinkovića, Silvija Marića i drugih, koji su došli pružiti podršku radu Udruženja na njihovom posljednjem skupu. U razgovoru sa Šupukovićem istražili smo zašto je situacija toliko dramatična kako je opisuju.

Kako biste opisali trenutno stanje klupskog sporta u Hrvatskoj i koje su glavne prepreke s kojima se suočavaju klubovi?

'Hrvatski klupski sport je u nikad težoj situaciji. Glavne prepreke s kojima se klubovi suočavaju uključuju financijske poteškoće i opadajući interes mladih. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine, poduzeća u državnom vlasništvu prestala su financirati hrvatski klupski sport i tako se tijekom godina stvorio veliki jaz u odnosu na ostatak europske konkurencije. Taj pad u kvaliteti na klupskoj razini, ali i reprezentativnoj, jer su klubovi baza reprezentativnih selekcija, doveo je do slabijih međunarodnih rezultata. Kada nema rezultata, nema ni interesa djece. Sva su istraživanja pokazala da se najveća baza djece stvara nakon velikih rezultata. Konkretno, kada govorimo o rukometu, svaki put kada smo osvojili medalju na velikim natjecanjima porastao je interes djece za treniranjem, ali i roditelja da ih upišu u klubove. Ako ne možemo osigurati potrebne uvjete za razvoj klubova i sportaša, nećemo ni ostvarivati velike rezultate, što je katastrofa za hrvatski sport. Osobito kada pogledamo sjajne rezultate naših sportaša kako u momčadskim sportovima, tako i na individualnoj razini.'

Osim rezultata, što mislite, zašto je došlo do smanjenja broja djece koja se odlučuju za treniranje? Može li se to promijeniti?

'Rekao bih da je drugi veliki razlog promjena životnog stila i interesa mladih. Prije su se djeca družila na igralištima i terenima, a danas to sve više mijenjaju mobiteli i virtualni svijet. Međutim ne možemo se boriti protiv vremena u kojem živimo niti je to naš cilj. Promjena se može postići poboljšanjem infrastrukture, jačanjem svijesti o značenju sporta za zdravlje i razvoj mladih te suradnjom sa školama, što i radimo u RK-u Zagreb.'

Što predlaže Udruženje da se poboljša financiranje klubova?

'Zakon o sportu temeljni je dokument koji regulira pitanje funkcioniranja sporta na razini države. Kod nas je u primjeni novi Zakon o sportu od 1. siječnja 2023., koji se ne bavi financiranjem klubova, što znači da bismo tu problematiku trebali rješavati kroz promjene seta poreznih zakona i pravilnika, kao što je na savjetovanju nedavno bio u javnoj raspravi Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak, kojima se povećavaju neoporezivi iznosi stipendija i naknada sportašima amaterima te neoporezivi dio nagrade za sportaše amatere. Udruženje je predložilo i porezne poticaje za ulaganje u sport za poduzetnike i građane te smanjenje klupskih troškova za rad s djecom i mladima, tako da se klubovi oslobode troškova PDV-a pri nabavi sportske opreme za djecu i mlade, ali i da se trošak najma sportskih objekata, sudaca i rada trenera prebaci na jedinice lokalne ili područne samouprave.'

Kada govorimo o zakonskoj strani, što bi se trebalo promijeniti u trenutnom Zakonu o sportu kako bi se situacija poboljšala?

'Kad je u pitanju postojeći Zakon o sportu, smatram da je članak 122. pod nazivom 'Postojeći ugovori' upitan jer nalaže klubovima obvezu usklađenja ili raskida i ponude novog ugovora o stipendiranju i ostalih ugovora koji nisu u skladu s odredbama ovog zakona u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu novog zakona, dakle do 31. prosinca 2023. godine, čime se zakonodavac de facto miješa u stečena prava stranaka, u ovom slučaju sportaša i sportskih klubova. Postavlja se pitanje može li se zakonodavac izravno pravnom normom miješati u ugovorni odnos stranaka zaključenim prije nego je zakon stupio na snagu. Također, s tim u vezi, a sukladno članku 10. stavku 3. novoga Zakona o sportu, kojim se regulira da Nacionalni sportski savez može općim aktom urediti da je profesionalni sportaš onaj sportaš koji zaključi stipendijski ugovor veći od deset tisuća eura godišnje, to znači da se svi sportaši ispod te razine smatraju amaterima te u svakom trenutku mogu promijeniti klub bez plaćanja ikakve odštete.

Zna li se koliko sport utječe na ekonomski prosperitet zemlje?

'Udruženje sportskih klubova kao temeljnu intenciju ima cjelovitu skrb o hrvatskom klupskom sportu, a koji je na marginama iako je industrija sporta kod nas vrlo važna sfera društvenog života te ima velike učinke i na ukupnu nacionalnu ekonomiju i na zdravlje nacije. U industriji sporta, prema izračunu iz 2015., izravno je zaposleno 44.861 osoba i njih još 22.314 neizravno, kroz lance opskrbe, te se ukupno putem sporta, izravno i neizravno, stvara 1,39 milijardi eura bruto dodane vrijednosti. Smatram da sport mora dobiti značenje koje mu pripada, a klupski sport je baza svega, i vrhunskog i rekreativnog sporta, te općenito sportske kulture i kodeksa, no nama se klubovi urušavaju zbog financijske neimaštine. U tom kontekstu, ako hitno nešto ne učinimo, doći će do potpunog urušavanja.'

Često se kaže da su naši sportaši najbolji promotori Hrvatske na svjetskoj pozornici zbog izvanrednih rezultata koje postižu. Mislite li da je to dovoljno prepoznato na državnoj razini i, ako jest, kako je moguće da nam se klupski sport nalazi u ovoj situaciji?

'Bilo bi dobro vidjeti marketinšku evaluaciju drugog mjesta nogometne reprezentacije sa Svjetskog prvenstva u Rusiji jer je nogomet globalni fenomen te je puno ljudi u svijetu zbog tog rezultata čulo za Hrvatsku i došlo posjetiti našu domovinu u nekom trenutku. Mogao bih sada unedogled davati primjere ovakvih rezultata iz ostalih sportova i postavljati pitanje jesmo li to na kvalitetan način evaluirali u smislu promidžbe koju je sport dao državi. Uvjeren sam da je sport neupitno najveći promotor države na međunarodnoj razini i da moramo naći način na koji ćemo dati sportu, a samim time i klupskom sportu, mjesto koje mu pripada.'

Kakvu budućnost vidite za klupski sport u Hrvatskoj?

'Kao što ističemo od svibnja, kada je Udruženje osnovano, klupski sport je u velikoj krizi i budućnost ne postoji ako se stvari ne počnu hitno mijenjati. Usmjeravamo svoje napore na revitalizaciju financijskog stanja klubova, a očekuje se da će to imati izravan pozitivan utjecaj na sportske rezultate. Svjesni smo da se situacija ne može promijeniti preko noći, ali se mora kontinuirano raditi na rješavanju ovog problema. Neki od naših prijedloga već su usvojeni i to pozdravljamo, no ima još jako puno prostora za napredak. Cilj je pokrenuti niz pozitivnih promjena u sportu u cjelini kako bismo vratili hrvatski sport tamo gdje zaslužuje biti', zaključio je Šupuković, uz ipak optimističnije tonove.