Najbolji hrvatski tenisač Marin Čilić, uvjerljivom pobjedom nad Lucasom Pouillejem, ispisao je povijest. Njegov lob, kojim je za Hrvatsku osvojio treći bod, posljednji je poen u formatu Davis Cupa kakav smo dosad poznavali. Slavlje Hrvata u Lilleu pred 25.000 gledatelja, na nogometnom stadionu Pierre Mauroy koji se transformirao u dvoranu, mnogima će zauvijek ostati u sjećanju. Pogotovo Čiliću, Ćoriću i izborniku Željku Krajanu.

Tako se sudbina poigrala da upravo Hrvatska ostane zlatnim slovima upisana kao posljednji pobjednik Davis Cupa. Kako će novi format izgledati i hoće li se odazvati baš svi najbolji tenisači svojih država, u ovom trenutku je teško reći, ali sudeći prema dosadašnjim reakcijama, neki će novi format možda i bojkotirati.

I najbolji srpski tenisač Novak Đoković, koji je predsjednik savjeta igrača ATP-a, nije zadovoljan ovakvom odlukom i radikalnom promjenom formata. Navodno je pozvao sve tenisače na bojkot budućeg izdanja Davis Cupa, a razlog je zapravo pritisak koji se radi na igrače. Naime, tenisači moraju barem dvaput nastupiti na Davis Cupu ako žele igrati za svoju državu na Olimpijskim igrama.

'Davis Cup je mrtvo natjecanje! Nisam čuo da je itko od igrača rekao bilo što pozitivno o ovom novom formatu. Stvarno mislite da će Federer ili Đoković htjeti igrati na takvom natjecanju?', kazao je nedavno poznati švedski trener Fredrik Rosengren.

I prije nego je postalo službeno kako se Davis Cup mijenja većina ljudi iz svijeta tenisa je bila – razočarana.

'Ovo se više ne može zvati Davis Cup... To je financijska transakcija', izjavio je bivši svjetski teniski broj 1, a sadašnji australski Davis Cup izbornik Lleyton Hewitt.

'Mečevi koje sam igrao za Australiju, kod kuće i u gostima, nalaze se među mojim najdragocjenijim teniskim uspomenama', rekao je Rod Laver, jedini tenisač koji je dvaput uspio osvojiti sva četiri grand slam naslova u jednoj kalendarskoj godini.

Predloženu promjenu Davis Cupa slikovito je opisao i francuski izbornik Yannick Noah: 'Prodali su dušu povijesnog natjecanja!'

U svakom slučaju, potez koji su povukli čelnici Međunarodne teniske federacije (ITF), kada su odlučili o velikoj strukturalnoj promjeni Davis Cupa, mnoge je zbunio. Zašto mijenjati nešto s tako dugom tradicijom?

Naravno, u cijeloj priči ključan je bio novac pa se tako doznalo kako je partnerstvo ITF-a i investicijske grupacije pod imenom Kosmos, koja se obvezala uložiti u Davis Cup tri milijarde dolara u razdoblju od 25 godina, bilo presudno. Inače, iza tvrtke Kosmos stoji Gerard Pique, jedan od najboljih nogometaša Barcelone i Španjolske. Jednom prilikom Roger Federer je na temu 'novog formata' kratko rekao 'kako se nada da Davis Cup neće postati Cup Pique'.

'Iskreno, ne želim biti zaštitni znak Davis Cupa i to natjecanje neće postati Cup Pique', kratko je poručio Pique.

Da će mnogi igrači bojkotirati novi format Davis Cupa, dokaz je i izjava francuskog tenisača Lucasa Pouillea koji je jako emotivno proživljavao mečeve u Lilleu:

'Prošle godine sam plakao od sreće, a sada sam plakao jer sam jako tužan. Već sam prije rekao kako mi se ne sviđa novi format Davis Cupa i neću promijeniti svoje mišljenje. Što se mene tiče, odlučio sam - neću više igrati Davis Cup mečeve. Ovo je bio moj zadnji nastup!, kazao je utučeni Pouille.

Zbog svega navedenog investitori su u panici jer prve reakcije nisu dobre. Novac je očito sve pokvario…

Kako će izgledati novi format Davis Cupa

Dosadašnji format Svjetske skupine sa 16 najboljih reprezentacija zamijenjen je jednotjednim finalnim turnirom 18 reprezentacija na jednom mjestu u dosadašnjem terminu finala Davis Cupa, krajem studenog (najvjerojatnije od 18. do 24. studenoga u Madridu).

Tih 18 reprezentacija bit će podijeljeno u šest skupina po tri. Pobjednici skupina i dvije najbolje drugoplasirane reprezentacije po kriteriju boljeg omjera osvojenih setova i gemova ostvarili bi plasman u četvrtfinale. Svi mečevi bili bi igrani u formatu s dva pojedinačna meča i jednim dvobojem parova.

Na finalni turnir izravno će se plasirati polufinalisti iz prijašnje godine, a 12 reprezentacija će se dobiti iz kvalifikacijskih mečeva u kojima će sudjelovati 24 reprezentacije (format domaćin - gost) i bit će odigrani početkom veljače. U tim mečevima bi za pobjedu i dalje trebala tri boda, odnosno ostao bi u primjeni dosadašnji format od dva pojedinačna meča u petak i nedjelju te subotnja igra parova.

Dvije reprezentacije od 12 poraženih u kvalifikacijama ipak će završiti na finalnom turniru jer će dobiti pozivnicu krovne teniske organizacije, čime je osigurano to da nijedna od velikih teniskih nacija ne izostane s ovog natjecanja.

Reprezentacije koje na finalnom turniru budu plasirane između 5. i 16. mjesta sljedeće će godine igrati kvalifikacije za nastup na finalnom turniru, a 17. i 18. momčad će se preseliti u zonsko natjecanje, koje ostaje dio strukture novog natjecanja.

Povijest Davis Cupa i promjene od 1900. godine

Od svog prvog povijesnog izdanja 1900. godine, kad su se u Bostonu za Davis Cup borile reprezentacije SAD-a i Britanskog otočja, ovo je natjecanje doživjelo mnoge promjene i globalnu ekspanziju, tako da su ove godine u njemu sudjelovale 132 reprezentacije. Sve do 1972. godine aktualni pobjednik Davis Cupa mogao je samo jednom pobjedom obraniti naslov jer je automatski bio finalist sljedeće godine, a suparnika je dobivao kroz sustav Challenge Rounda. Struktura Davis Cupa, koji je pobjedom Hrvatske otišao u povijest, sa Svjetskom skupinom od 16 reprezentacija i podjelom ostalih u četiri kvalitativne skupine po zonama (Euro-afričku, Američku i Azijsko-oceanijsku), ustanovljena je 1981. godine.