Hajdukov dug znatno premašuje iznos kredita koji bi klub trebao podići kod dvije banke, pa se građani Splita s pravom pitaju je li kredit pravo rješenje za spas kluba i hoće li aktualna uprava uopće uspjeti spasiti klub od stečaja
Brojke su neumoljive, a one svjedoče kako je Hajduk trenutno dužan gotovo 100 milijuna kuna, no ta bi brojka do kraja godine trebala biti još i veća. Stoga se Splićani, a i neki gradski vijećnici poput SDP-ovog Ive Baldasara, s pravom pitaju je li odobravanje jamstva za kredit Hajduku od 30 milijuna tek vatrogasna mjera kojom će se premostiti par mjeseci poslovanja. Kredit će nakon velikog pritiska navijača, nema sumnje, biti odobren, ali što će biti kad se i taj novac potroši?
U Hajduku imaju spreman plan kako potrošiti novac od kredita. Od 30 milijuna kuna, 13,95 milijuna bit će podijeljeno igračima na ime zaostalih obaveza, 6,6 milijuna kuna bit će uplaćeno drugim klubovima poput Šibenika, Osijeka, 2,1 milijun kuna rezervirano je za obaveze prema trenerima, 2,35 milijuna kuna za radnu zajednicu, a milijuna kuna za vraćanje kratkoročnog kredita koji je podigao bivši predsjednik Hrvoje Maleš.
Novac od kredita koji tek trebaju dobiti već je praktično potrošen, a još je jako puno obaveza koje Splićani moraju podmiriti. Čak ni onih 30-ak milijuna kuna koje trebaju dobiti od transfera Anasa Sharbinija i Ante Vukušića neće im biti dovoljno da se vrate na površinu. Točnije nedostajalo bi im još 40-ak milijuna kuna plus, naravno, novac potreban za vraćanje kredita, odnosno ukupno skoro deset milijuna eura. Kako se onda Hajduk uopće može izvući iz ponora?
Na kratak rok teško. Imovine nema, nema ni sponzora, potencijalnih kupaca, kao ni atraktivnih igrača čijom bi brzom prodajom mogli donijeti milijune u kronično praznu klupsku blagajnu. Ostaje jedino čekati razvoj igrača čiji bi transferi opet popunjavali rupe, ili iskoristiti opciju dokapitalizacije odnosno izdavanja novih obveznica. Može i grad prodati većinski paket od 30 posto dionica i tim novcem sanirati postojeći dug i spasiti klub od stečaja. Zadnje dvije opcije su u rukama većinskog vlasnika, grada Splita, odnosno gradonačelnika Željka Keruma.