Filip Zubčić u društvu Kostelića

Nakon zlatnih dana Janice i Ivice Kostelića hrvatsko alpsko skijanje u 2020. godini dobilo je još jednog pobjednika u utrkama za Svjetski kup, 27-godišnjeg Zagrepčanina Filipa Zubčića. Do pobjede je doskijao u veleslalomu održanom u japanskoj Naebi, u kojoj se s 12. mjesta u prvoj vožnji i zaostatka od sekunde i 58 stotinki za vodećim Norvežaninom Henrikom Kristoffersenom probio na vrh pobjedničkog postolja i pobijedio sa 74 stotinke prednosti pred Švicarcem Marcom Odermattom.

Bila je to konačna potvrda davno prije najavljenog Filipovog talenta, a koji je eksplodirao u prvim danima 2020. godine, kad je sa sedmog mjesta u prvoj vožnji na legendarnoj strmini u švicarskom Adelbodenu došao do drugog mjesta i prvi put u karijeri našao se na pobjedničkom postolju. Na sljedećem veleslalomu u njemačkom Garmischu postolje mu je pobjeglo za 11 stotinki, da bi 22. veljače zasjeo na vrh.

Prije nego što se novi koronavirus probio i u skijašku karavanu Zubčić je uspio osvojiti drugo mjesto na veleslalomu u austrijskom Hinterstoderu te se uključio u borbu za Mali kristalni globus. Na kraju za to nije dobio priliku, ali je završio na trećem mjestu u redoslijedu veleslalomaša, s 36 bodova zaostatka za Norvežaninom Henrikom Kristoffersenom i 20 bodova manje od Francuza Alexisa Pinturaulta.

I na početku nove sezone Zubčić je dokazao da početak 2020. nije bio slučajan. Krenuo je sa 'skromnim' 12. mjestom u Söldenu, a 5. prosinca u talijanskoj Santa Caterini doskijao je do druge pobjede. U teškim snježnim uvjetima zasjao je u drugoj vožnji i sa šestog mjesta vinuo se do vrha. Dva dana poslije napravio je novo čudo. U prvoj vožnji imao je tek 21. rezultat, da bi u drugoj vožnji bio uvjerljivo najbrži i na kraju osvojio treće mjesto.

Paviću US Open, Mektiću ATP Finale

Nesvakidašnja teniska sezona, u kojoj je pandemija izazvana novim koronavirusom ostavila šestomjesečnu prazninu te prisilila organizatore Wimbledona na otkazivanje natjecanja prvi put od Drugog svjetskog rata, izrodila je i dvojicu istaknutih protagonista među hrvatskim tenisačima. Pomalo neočekivano u glavnim ulogama našli su se 27-godišnji Splićanin Mate Pavić i 31-godišnji Zagrepčanin Nikola Mektić.

Pavić je u kombinaciji s Brazilcem Brunom Soaresom postao najboljim parom u 2020. zahvaljujući sjajnim izvedbama i rezultatima od kraja kolovoza, kad je nastavljena teniska sezona. Iako se u prvom dijelu nisu mogli pohvaliti velikim pobjedama, Pavić i Soares su na završnih devet turnira u sezoni osvojili grand slam trofej na US Openu, igrali dva finala u Parizu, na Roland Garrosu i Mastersu u Bercyju, te nesretno ostali bez polufinala na londonskom ATP Finalu.

Do trijumfa pod 'izolacijskim balonom' u New Yorku Pavić i Soares došli su pobijedivši u finalu Nikolu Mektića i njegovog partnera, Nizozemca Wesleyja Koolhofa (7-5, 6-3). U neobičnim okolnostima, u kojima je US Open prethodio Roland Garrosu, malo je nedostajalo da se ovi parovi sretnu i u borbi za pariški grand slam trofej, ali su sve 'pokvarili' branitelji naslova Kevin Krawietz i Andreas Mies. Nijemci su prvo u polufinalu zaustavili Mektića i Koolhofa, a onda u finalu bili bolji od Pavića i Soaresa (6-3, 7-5).

Mektić i Koolhof 'osvetili' su se Nijemcima na završnom turniru osam najboljih u Londonu, preko kojih su započeli put prema najvećem trijumfu u karijeri. U skupini su već nakon dva kola osigurali prvo mjesto, a onda u polufinalu svladali Španjolca Granollersa i Argentinca Zeballosa za plasman u finale, u kojem su ih dočekali Austrijanac Jürgen Melzer i Francuz Edouard Roger-Vasselin. Pobjedom 6-2, 3-6, 10-5 Mektić i Koolhof su u trećem zajedničkom finalu došli do prvog naslova, čime je Zagrepčanin postao prvim hrvatskim tenisačem u povijesti koji je osvojio trofej na ATP Finalu.

Bio je to ujedno zadnji zajednički nastup Mektića s Nizozemcem jer će od sljedeće sezone Zagrepčanin udružiti snage s reprezentativnim kolegom Matom Pavićem, s kojim će pokušati nastaviti uspjehe iz 2020. i izboriti nastup na Olimpijskim igrama u Tokiju.

Nažalost, najjači hrvatski aduti u pojedinačnoj konkurenciji nisu bili na sličnoj razini kao igrači parova pa se može utvrditi da je 2020. za Bornu Ćorića i Marina Čilića bila godina rezultatske stagnacije, čak i nazadovanja. Drugu godinu zaredom hrvatski tenisači ostali su bez naslova u pojedinačnoj konkurenciji, a najbolji rezultat ostvario je Ćorić ulaskom u finale turnira u Sankt Peterburgu te je u borbi za trofej poražen od Rusa Andreja Rubljova (7-6, 6-4).

Ćoriću iz 2020. ostaje i najbolji rezultat na grand slam turnirima u karijeri, a ostvario ga je na US Openu. Došao je do četvrtfinala pobijedivši na tom putu u pet setova i šestog tenisača svijeta, Grka Stefanosa Cicipasa, a zaustavio ga je kasniji finalist, Nijemac Alexander Zverev. Ćorić je završio godinu na 24. mjestu ATP-ove ljestvice.

Ime Marina Čilića prvi put od 2007. godine ne nalazi se među 40 najboljih tenisača na kraju sezone, a 2020. završio je na 42. mjestu. Rezultatski vrhunac doživio je na Australian Openu, jedinom turniru na kojem je uspio spojiti tri pobjede, što ga je dovelo do osmine finala. Na preostala dva grand slam turnira pobjeđivao ga je treći tenisač svijeta, Austrijanac Dominic Thiem - na US Openu to je bilo u trećem kolu, a u Roland Garrosu već u prvom nastupu. Marinov najveći doprinos u 2020. dvije su pobjede u Davis Cupu protiv Indije početkom ožujka u Zagrebu, kojima je odveo Hrvatsku na finalni turnir koji će biti održan u studenom 2021.

Konstatacija o stagnaciji vrijedi i za najbolje hrvatske tenisačice. Ni Petra Martić ni Donna Vekić nisu uspjele ponoviti rezultate iz 2019., kad su obje završile sezonu među 20 najboljih igračica svijeta. Martić je ostala u tom društvu (18. mjesto), ali Vekić je nazadovala (32. mjesto). Osječanka u cijeloj sezoni nije uspjela spojiti više od dvije pobjede, a sezonu je završila s četiri uzastopna poraza.

Petra Martić bila je nešto bolja, a prekid sezone došao je neposredno nakon što je na turniru u Dubaiju stigla do polufinala. Gotovo pola godine poslije do polufinala je stigla i na turniru u Palermu, prvom u nastavku sezone. Na US Openu došla je do osmine finala, ali poraz od Kazahstanke Julije Putinceve doima se kao propuštena prilika za još jedan odličan rezultat na grand slam turnirima. Slično se može ustvrditi i za poraz u 3. kolu Roland Garrosa od Njemice Laure Siegemund, kojim je praktično završila ovu sezonu.

Tri doprvaka i pregršt finala za hrvatsku gimnastiku na EP-u

Europsko prvenstvo u sportskoj gimnastici, koje je u prosincu umjesto u Azerbajdžanu održano u turskom Mersinu, ostat će upamćeno kao najuspješnije u povijesti za hrvatske gimnastičarke i gimnastičare. Istina, u Tursku nisu doputovale sve reprezentacije, konkurencija je bila oslabljena, ali to je trebalo znati iskoristiti, što su hrvatski predstavnici i učinili.

Prvi su u akciji bili gimnastičari, a Hrvatska je u Mersinu dobila tri europska doprvaka. I dok je Tin Srbić imao osjećaj da mu je Litavac Robert Tvorogal 'najboljom vježbom u životu' oteo zlato, 20-godišnji Osječanin Aurel Benović je iznad svih očekivanja došao do srebra na tlu. Bolji od njega bio je samo favorizirani Izraelac Artem Dolgopjat. Filip Ude je nakon 12 godina ponovno osvojio srebrnu europsku medalju na konju s hvataljkama, a Robert Seligman je peti put u karijeri ostao na korak do postolja na EP-u osvojivši četvrto mjesto.

Prije seniora i dvojica hrvatskih juniora nastupila su u finalu na konju s hvataljkama. Mateo Žugec na kraju je završio na četvrtom mjestu, a Liam Rabić na petom.

Tjedan dana nakon gimnastičara u Mersin su stigle gimnastičarke i ostvarile sjajne rezultate. Ana Đerek, Tijana Korent, Christina Zwicker, Tina Zelčić i Petra Furač prvi put ekipno su se kvalificirale za finale u višeboju te završile na šestom mjestu, zaostavši nešto manje od 18 bodova iza Ukrajine koja je osvojila zlatnu medalju.

U seniorskoj konkurenciji 18-godišnja Zagrepčanka Christina Zwicker nastupala je u dva finala: osvojila je šesto mjesto na dvovisinskim ručama, što je najbolji rezultat hrvatskih gimnastičarki na europskim prvenstvima, a bila je i sedma u finalu na gredi. Tijana Korent je drugi put u karijeri bila u finalu EP-a i osvojila osmo mjesto u preskoku.

Za prvu hrvatsku medalju na europskim prvenstvima pobrinula se Sara Šulekić, 15-godišnja juniorka koja je na dvovisinskim ručama osvojila naslov europske doprvakinje. Na istoj je spravi Riječanka Nika Kukuljan Frleta osvojila šesto mjesto. Sara Šulekić nastupila je u još dva finala osvojivši šesto mjesto u preskoku te osmo na tlu. Splićanka Antea Ercegović postala je sedma juniorka Europe u preskoku.

Stipanoviću svjetska, a Fantelama europska bronca

Hrvatsko jedrenje je, pandemiji unatoč, ipak imalo uspješnu sezonu s dvije medalje s velikih međunarodnih natjecanja.

Tonči Stipanović osvojio je brončano odličje na Svjetskom prvenstvu olimpijske klase laser u Melbourneu, održanom sredinom veljače, kad je situacija s koronavirusom bila relativno normalna. Olimpijski doprvak Stipanović je uoči posljednjeg dana natjecanja u Zlatnoj skupini bio šesti, ali je četvrtim, 21. i 11. ulazom u cilj u zadnja tri plova skupio 64 negativna boda i osvojio broncu ispred Francuza Jeana Bernaza (66). Naslov svjetskog prvaka pripao je Nijemcu Philippu Buhlu (26), a srebro Australcu Mattu Wearnu.

Članu splitskog Mornara Stipanoviću ovo je druga medalja sa svjetskih prvenstava nakon što je 2012. u Boltenhagenu osvojio broncu. Tonči je olimpijsku vizu za Tokio osigurao još prije dvije godine, a u Riju je donio povijesnu prvu olimpijsku medalju za hrvatsko jedrenje. Filip Jurišić je u Melbourneu s 94 negativna boda zauzeo deseto mjesto.

Isti laseraški dvojac iz splitskog Mornara imao je zapažen nastup na Europskom prvenstvu klase laser u poljskom Gdanjsku, u kojem je Jurišić osvojio četvrto mjesto, a Stipanović je bio deveti. Jurišić je zadnjeg dana na Baltičkom moru bio korak do brončane medalje, u zadnja dva plova imao je 16. i treći ulaz, a na kraju je završio s istim brojem negativnih bodova (82) kao i brončani Britanac Lorenzo Brand Chiavarini, europski prvak iz 2019. Splićanina je medalje koštalo pravilo najboljih plasmana u jedanaest plovova, u kojima je Jurišić imao jedno prvo mjesto, a Britanac dva, pa je ostao bez odličja na ovom natjecanju na kojem je vodio nakon kvalifikacija. Odličja su ga koštala i malo lošije odrađena prva dva finalna plova u nedjelju.

Nakon što su u veljači bili deseti na Svjetskom prvenstvu u Melbourneu Šime i Mihovil Fantela osvojili su u listopadu broncu na Europskom prvenstvu u klasi 49er održanom na austrijskom jezeru Attersse, na kojem su, kao tandem, nastupili prvi put u karijeri.

Svjetski prvaci iz 2018. prošle godine zbog Mihovilove bolesti bili su izvan pogona, a u Austriji su propustili priliku da postanu i europski prvaci. Naime nakon prvih šest plovova zadarski jedriličari bili su u vodstvu, a onda se dogodio dan bez vjetra i dva lošija plasmana te diskvalifikacija na startu devetog plova, što ih je pogurnulo na sedmo mjesto. Fantele su ipak došli do medalje u posljednjem plovu te se najavili kao kandidati za olimpijsko odličje u Tokiju 2021.

Unatoč pandemiji održan 70. Hanžekovićev memorijal

Brojna otkazana natjecanja obilježila su i atletsku sezonu, no ovoga ljeta ipak je održano nekoliko mitinga Dijamantne lige te revijalnih natjecanja. Zagreb je imao sreće i sredinom rujna na stadionu Mladosti uz Savu održano je jubilarno, 70. izdanje popularnog Hanžeka u posebnim okolnostima uvjetovanim pandemijom, s malo gledatelja, a prvi put unutar serije mitinga World Athletics Continental Tour Gold.

Unatoč otežavajućim okolnostima postignuto je nekoliko vrhunskih svjetskih rezultata, a veseli to da su i naši natjecatelji iskoristili priliku i postavili osobne rekorde ili najbolje rezultate sezone. Prvo ime Hanžeka bila je Sandra Perković te je u bacanju diska ostvarila svoju devetu pobjedu na ovom natjecanju. Iako nije nastupala više od šest mjeseci, slavila je sa 64,67 metara ispred Francuskinje Meline Robert-Michon sa 60,65 i naše Marije Tolj s 59,56 metara. Pobjednik memorijalne utrke na 110 metara bio je Francuz Wilhem Belocian s 13,32. Postignuta su i dva rekorda mitinga, a to je uspjelo Šveđaninu Danielu Stahlu u bacanju diska s hicem od 68,87 metara te dan ranije na zagrebačkim fontanama Amerikancu Ryanu Crouseru, koji je bacio kuglu 22,74 metra, što je najbolji rezultat od 1988. godine postignut na nekom natjecanju u Europi.

Olimpijska pobjednica u bacanju koplja Sara Kolak propustila je Hanžek zbog ozljede, a tijekom ljeta ostvarila je četiri pobjede (Oslo, Mladost, Nadderun, Offenburg). Najduži hitac iznosio joj je 62,68 metara.

Dodajmo kako je hrvatski prvak na 100, 200 metara te u skoku u dalj, 20-godišnji Marko Čeko debitirao u Dijamantnoj ligi i u kolovozu je u Stockholmu osvojio peto mjesto u skoku u dalj s rezultatom od 7,84 metra, što je 20 centimetara slabije od njegovog rekorda. Upravo je Čeko obilježio Prvenstvo Hrvatske, održano u kolovozu, osvojivši tri zlata - u skoku u dalj (8,04 m), na 100 metara (10.46) i na 200 metara (21.18). Na kraju sezone iz snova donio je mladi Kninjanin iz Rumunjske jedino zlato s Prvenstva Balkana, a osvojio ga je u skoku u dalj (7,88 m).

Početkom prosinca naša maratonka Matea Parlov Koštro istrčala je na maratonu u španjolskoj Valenciji osobni rekord 2:28:52 i ispunila rezultatsku normu (2:29:30) za nastup na Olimpijskim igrama u Tokiju sljedeće godine. Ona se tako pridružila Bojani Bjeljac, koja je također istrčala olimpijsku normu na ovom maratonu, ali prošle godine, s 2:27:42. Parlov Koštro je tako postala treća hrvatska maratonka poslije Lise Christine Stublic i Bojane Bjeljac koja je maratonsku stazu istrčala za manje od dva i pol sata.

Tekvondaši Jelić, Kanaet i Golubić s medaljama s EP-a

Kao i ostali sportovi, tekvondo je u 2020. doživio otkazivanje natjecanja zbog pandemije koronavirusa. Svjetska tekvondo federacija (WT) još je u ožujku objavila da odgađa SP predviđen za 2021. kako bi se prilagodila kalendaru s odgođenim Olimpijskim igrama. WT je također objavio da odgoda OI Tokio 2020. neće utjecati na kvote već određene kroz regionalne kvalifikacije i poredak na svjetskoj rang listi. Tako će se Svjetsko prvenstvo, koje je trebalo biti održano od 16. do 23. svibnja u Wuxiju, prema novom rasporedu održati u listopadu u istom gradu.

Na početku godine hrvatski tekvondaš Toni Kanaet izborio je plasman na OI u Tokiju na Grand Slam turniru u Wuxiju, priključivši se tako svojoj klupskoj kolegici Matei Jelić i Kristini Tomić.

U ožujku je došlo do prekida svih sportskih događanja u svijetu, da bi nakon duge pauze na kraju godine ipak bila održana dva natjecanja na kojima su hrvatski borci ostvarili dobre rezultate.

U studenom je u Zagrebu održano Europsko klupsko prvenstvo, prvo natjecanje od ožujka i prekida svih natjecanja, koje je okupilo više od 500 sportaša iz 120 klubova i 11 nacionalnih timova. Na tom natjecanju hrvatski tekvondaš Marko Golubić osvojio je dvije zlatne medalje - jednu u seniorskoj konkurenciji, a jednu u konkurenciji mlađih seniora. Hrvoje Šep osvojio je srebro, a Deni Adrun Razić, Luka Turkalj i Marko Lipovac bili su treći. U ženskoj konkurenciji hrvatske seniorke Kristina Beroš i Doris Pole osvojile su srebrne medalje. Selekcija Hrvatskog tekvondo saveza (selekcija perspektivnih sportaša iz razvojnog programa HOO-a) bila je ukupni pobjednik 8. Europskog klupskog prvenstva u svim kategorijama (mlađi kadeti, kadeti, juniori, mlađi seniori i seniorke).

Hrvatski su se tekvondaši okitili medaljama i na EP-u za olimpijske kategorije koje je u prosincu održano u Sarajevu. Matea Jelić osvojila je srebrnu medalju, a prije nje su u muškoj konkurenciji Toni Kanaet i Marko Golubić osvojili brončane medalje.

Grand Prix trijumf Barbare Matić, bronca Karle Prodan na EP-u

I džudo je doživio odgodu Europskog prvenstva u ožujku te je prebačeno u studeni. Osim toga, još uvijek nije poznato tko je ostvario plasman na OI u Tokiju. Hrvatska džudašica Barbara Matić, iako se službeno još nije kvalificirala za OI u Tokiju jer se za plasman gleda rang lista s početka lipnja, koja nije bila objavljena zbog suspenzije svih natjecanja, gotovo sigurno našla bi se na popisu za OI u Tokiju. Osim nje, u normi je Karla Prodan.

U listopadu je u Dubrovniku održan Europski judo kup, na kojem su Helena Vuković i Dominik Družeta osvojili zlatne medalje, Barbara Matić, Dominik Sumpor, Josip Bulić i Marko Kumrić srebrne, a Zlatko Kumrić, Lara Cvjetko i Katarina Lucija Vuković broncu.

Nakon toga na Grand Prixu u Budimpešti Matić je ostvarila jedan od najvećih rezultata u karijeri osvojivši zlatnu medalju, čime je napravila velik korak prema nastupu na OI u Tokiju.

U studenom na EP-u u Pragu Prodan je osvojila brončanu medalju dok je vlasnica tri europske bronce Matić ostala bez odličja. Prodan je došla u Prag nakon osvajanja europskog srebra na Europskom prvenstvu za mlađe seniore (U23) u Poreču. Prag je bio još jedna stepenica hrvatskim džudašicama i džudašima na putu prema OI u Tokiju.

U Poreču je u prvoj polovici studenog organiziran EP za mlađe seniore, a hrvatski predstavnici osvojili su četiri odličja. Jedino zlato osvojila je Lara Cvjetko u konkurenciji mlađih seniorki. Srebrnim medaljama u istoj dobnoj skupini okitili su se Karla Prodan i Robert Klačar, a Ana Viktorija Puljiz osvojila je brončano odličje u juniorskoj konkurenciji.

Na malo natjecanja pregršt medalja za hrvatski karate

Nakon što je 2020. dobro počela za hrvatske karatiste u ožujku su prestala i njihova natjecanja. U veljači je na EP-u za mlađe seniore u Budimpešti Jelena Pehar postala europska prvakinja u kategoriji mlađih seniora. Brončanu medalju, također u mlađim seniorima, osvojili su Laura Fučik, Lea Vukoja, Lucija Lesjak i Renato Rešetar te hrvatska ženska reprezentacija u katama - Inga Grgić, Sabina Petković i Stela Horvat.

U ožujku je organiziran turnir Svjetske Premier karate lige u Salzburgu, a najbolji hrvatski karatist Ivan Kvesić osvojio je srebrno odličje. Sa seniorskog prvenstva Balkana, koje je također u ožujku organizirano u Beogradu, hrvatski karatisti donijeli su 12 odličja - pet zlata, dva srebra i pet bronci. Do naslova prvaka Balkana stigli su Ana Lenard, Lucija Lesjak, Enes Garibović, Anđelo Kvesić te hrvatska muška reprezentacija u borbama. Osvajači srebrne medalje su Ines Grdenić i Katarina Jeličić, a brončanog odličja Anita Tadić, Luka Kondić, Leon Tomljanović te hrvatska muška vrsta u katama i ženska u borbama.

U ožujku je odgođen seniorski EP koji je trebao biti održan u Bakuu, a otkazan je i SP u Dubaiju. No ožujak donosi i dobre vijesti. Naime hrvatski reprezentativac Ivan Kvesić izborio je izravan plasman na OI u Tokiju. Ali onda u svibnju dolazi obavijest iz Svjetske karate federacije da će, iako je Kvesić postao prvi karatist iz Hrvatske koji je osigurao olimpijsku normu, sljedeće godine morati ponovno proći kvalifikacije za OI.

Naime ukinute su olimpijske licencije i sljedeće godine nastavljaju se olimpijske kvalifikacije, što znači da se Kvesić ponovno mora kvalificirati za OI.

Do kraja godine od natjecanja je održan samo Top 10 turnir u Zagrebu, ali je stigla vijest da će Hrvatska biti domaćin 56. EP-a u karateu koje će se održati od 19. do 23. svibnja.

Hrgović gradi put do velikog meča, Babić izazvao buru

Početak boksačke 2020. godine donio je dvojbu o tome tko će predstavljati Hrvatsku na kvalifikacijama za OI u Tokiju - najbolji hrvatski boksač Filip Hrgović, koji je od rujna 2017. u profesionalnom boksu, ili Marko Milun, prvak Hrvatske u superteškoj kategoriji. Na koncu je Hrvatski boksački savez (HBS) presjekao i donio odluku da će na europskim kvalifikacijama u ožujku u Londonu u superteškoj kategoriji nastupiti Milun, a ako on ne uspije izboriti vizu za OI, u svibanjskim kvalifikacijama u Parizu nastupit će Filip Hrgović. Međutim zbog epidemije londonski kvalifikacijski turnir prekinut je nakon nekoliko dana.

Od osmero hrvatskih predstavnika koji su stigli u London jedinu pobjedu ostvario je Luka Plantić u poluteškoj kategoriji (do 81 kg) svladavši Austrijanca Umara Dzambekova. Toni Filipi u teškoj kategoriji (do 91 kg) izgubio je od Ukrajinca Serhija Horskova, a Ivana Habazin je u kategoriji do 69 kilograma izgubila od Francuskinje Emilie Sonvico. Nikolina Ćaćić, Marija Malenica i Marko Milun prije prekida turnira nisu ni ulazili u ring. Turnir će se nastaviti u Copper Box Areni u Londonu od 22. do 26. travnja.

Najbolji hrvatski boksač Filip Hrgović (28) zaključio je prošlu godinu pobjedom u prosincu u saudijskom gradu Diraji protiv 37-godišnjeg Amerikanca Erica Moline u svom desetom profesionalnom nastupu. Uslijedila je pauza do rujna ove godine, kada se u ring vratio u Danskoj porazivši grčkog teškaša Alexandrea Kartozija i pritom ostvarivši 11. pobjedu.

Početkom studenog pobijedio je i Amerikanca Rydella Bookera. Meč je prekinut početkom pete runde, nakon što je sudac odlučio da je Booker primio previše snažnih udaraca u glavu. Neporaženi hrvatski teškaš trenutačno drži peto mjesto na IBF-ovoj ljestvici, osmi je na WBC-ovom rankingu dok je prema rankingu WBA-e i WBO-a na 12. poziciji.

Ove godine još je jedan hrvatski teškaš izazvao buru. Alen Babić je tijekom 2020. imao tri borbe i sve tri završio je nokautima porazivši Amerikanca Shawndella Wintersa, Irca Nialla Kennedyja i Britanca Toma Littlea. Babić je sada na skoru 6:0, a njegov odnos s Hrgovićem obilježile su brojne uvrede, svađe i netrpeljivost.