Švicarska institucija CIES Football Observatory donijela je podatke o tome koliko igrača poniklih u pojedinim klubovima danas igra u pet najjačih europskih liga. Kao kriterij je uzeto Uefino pravilo da igrač mora provesti najmanje tri godine u nekom klubu, i to u formativnoj dobi između svoje 15. i 21. godine (ne nužno u komadu), da bi ga se smatralo rezultatom vlastite proizvodnje, odnosno razvoja.

S po pet igrača na toj listi, Dinamo i Hajduk mogu se smatrati vrlo uspješnim 'proizvođačima' igrača. Potaknuti ovim istraživanjem, željeli smo otići korak dalje i proširiti uzorak i na druge europske lige kako bi vjernije odražavao realno stanje i vidjeti koliko su po zadanim kriterijima uspješne škole klubova MAXtv Prve lige.

Vjerojatno ne bi imalo previše smisla računati sva nacionalna prvenstva u Europi i prebrojavati 'naše' u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Albaniji... Zato smo u obzir uzeli sve one lige koje trenutno imaju bolji Uefin koeficijent od naše. Radi se o 21 ligi, u kojoj igra ukupno 76 igrača 'razvijenih' u hrvatskim klubovima: Španjolska (2), Engleska (1), Njemačka (8), Italija (4), Francuska (1), Portugal (2), Ukrajina (11), Rusija (5), Belgija (5), Grčka (1), Turska (7), Cipar (5), Švicarska (2), Danska (3), Austrija (2), Izrael (3), Češka (8), Rumunjska (2) i Poljska (4). Nizozemska i bjeloruska liga također su ispred hrvatske, ali u njima ne igra nijedan igrač koji je poniknuo u našim klubovima.

Rezultat će nekome možda biti iznenađenje: daleko najviše tih igrača potječe iz Hajdukove škole! Njih 21, odnosno čak 10 više nego iz Dinamove! Možemo sad razglabati o razlozima ili secirati kvalitetu jednog i drugog tabora, ali činjenica je da Hajdukovaca ima gotovo dvostruko više... Uostalom, evo popisa pa usporedite.

Hajduk
Nikica Jelavić (Everton), Ivan Perišić (Borussia Dortmund), Srđan Lakić (Wolfsburg), Ante Vukušić (Pescara), Marko Livaja (Inter), Darijo Srna (Šahtar), Nikola Kalinić (Dnipro), Ivan Strinić (Dnipro), Mladen Bartulović (Kryvbas), Marin Ljubičić (Tavriya), Ante Rožić (Metalurg Zaporožje), Stipe Pletikosa (Rostov), Ivan Lendrić (Waregem), Ivan Leko (Lokeren), Marijo Carević (Kotrijk), Anthony Šerić (Karabükspor), Mario Budimir (APOEL), Stipe Matić (Thun), Mario Tičinović (Nordsjaelland), Kaja Rogulj (Austria Beč), Matko Perdijić (Ruch Chorzow)

Dinamo
Luka Modrić (Real Madrid), Milan Badelj (HSV), Hrvoje Čale (Wolfsburg), Boštjan Cesar (Chievo), Dejan Lovren (Lyon), Niko Kranjčar (Dynamo Kijev), Eduardo (Šahtar), Vedran Ćorluka (Lokomotiv Moskva), Tomislav Dujmović (Mordovia Saransk), Marko Šarlija (Ethnikos Achnas), Filip Lončarić (Gaz Metan)

Poslije njih najbrojnija je Zagrebova kolonija, čak i bez najnovijeg Pavlovićevog transfera: Emir Spahić (Sevilla), Mensur Mujdža (Freiburg), Antun Palić (AEK Larnaca), Josip Šoljić (Zbrojovka Brno) i Ivica Vrdoljak (Legia Varšava). Varteks/Varaždin ima četvoricu: Ivan Antolek (AEK Larnaca), Kristian Ipša (FC Midtjylland) te Dino Škvorc i Dominik Glavina (Beitar Jeruzalem). Da ih ne navodimo baš sve, recimo da po trojicu imaju Zadar, Šibenik, Osijek i Marsonia, a po dvojicu Rijeka, Inter Zaprešić, Hrvatski dragovoljac, Slaven Belupo, Istra 1961, Cibalia i RNK Split. Od ostalih, najopskurniji je slučaj reprezentativca Ognjena Vukojevića, koji je formativne godine proveo u Mladosti iz Ždralova i Bjelovaru.

Rezultati ove analize ponajprije naglašavaju činjenicu da u Hrvatskoj doista postoji puno nogometnih talenata. Kad uđemo u EU, a naši se igrači prestanu smatrati 'strancima' u najjačim ligama, imat ćemo sigurno samo još više predstavnika – ali već možemo pretpostaviti kako će se takav odljev odraziti na kvalitetu domaćeg prvenstva. Osim toga, rezultati ruše i brižno čuvani mit o Dinamovoj školi kao dominantnoj u zemlji. Dobili smo dokaz da je Hajduk proizveo znatno više igrača za europske lige – samo što zadnjih godina nije imao baš previše od toga...