NAJVEĆI PROBLEM

Hrvatska bi bila velesila u atletici, ali treba...

20.03.2015 u 18:24

Bionic
Reading

Hrvatski atletičarke i atletičari ostvarili su sjajne rezultate u zimskom dijelu sezone, a predsjednik Stručne komisije Hrvatskog atletskog saveta Mladen Katalinić u petak je izjavio da bi izgradnjom prave atletske dvorane Hrvatska postala atletska velesila

S izuzetkom maratonke Lise Nemec i Sandre Perković, čiji je izostanak predsjednik Stručne komisije Hrvatskog atletskog saveza Mladen Katalinić ispričao "važnim treningom", medijima su se nakon vrlo uspješne zimske sezone predstavili ponajbolji atletičari zagrebačkih klubova: skakačica uvis Ana Šimić, sprinteri Andrea Ivančević i Zvonimir Ivašković te bacač diska i kugle Martin Marković.

Andrea Ivančević je na dvoranskom EP-u u Pragu dvaput popravljala državni rekord i postala prva Hrvatica koja je 60 m s preponama istrčala za manje od osam sekundi te s rezultatom 7.97 došla na 7. mjesto europske, odnosno 11. mjesto svjetske ljestvice. Sad joj slijedi sezona na otvorenom, prva nakon 2012.

'Užasno sam se zaželjela trčati 100 m prepone, pogotovo nakon dobrih rezultata u dvorani', izjavila je 30-godišnja atletičarka čiju su dosadašnju karijeru obilježile mnogobrojne ozljede, a preporodila se pod trenerskom palicom Igora Čordaša.

'Teško je reći što možemo očekivati, a nadam se da joj prijelaz sa 60 na 100 metara neće biti problem. Njezine sposobnosti nikada nisu bile upitne. Ona je uvijek vjerovala u sebe i zato nije odustala. Takvu potentnu sportašicu nikada nisam imao', izjavio je Čordaš.

U Pragu je sa svojim osobnim rekordom (6.68) 20-godišnji Zvonimir Ivašković ušao u polufinale i nagovijestio, kako je sam rekao, "buđenje hrvatskog sprinta nakon godina stagnacije". U srpnju ga čeka najvažnije natjecanje ljetnje sezone, EP do 23 godine u Tallinnu, gdje bi trebao trčati na 100 i 200 m.

'Uz adekvatan trening i dobro zdravlje, bez ikakve lažne skromnosti, tamo se mogu očekivati veliki rezultati. Medalja? Pa, da', uz tajnoviti je smiješak najavio Ivašković.

Predsjednik Stručne komisije HAS-a Mladen Katalinić nije propustio spomenuti i sjajnog bacača kugle Stipu Žunića koji je u Pragu osvojio sedmo mjesto u finalu, a prethodno u kvalifikacijama popravivši hrvatski rekord (20,67 m), a samo tjedan dana poslije na finalu NCAA divizije I postao prvi hrvatski bacač koji je seniorsku kuglu bacio preko 21 metra, točnije 21,11. To je drugi dvoranski rezultat među Europljanima i četvrti na svijetu.

Nažalost, Ana Šimić je zbog ozljede Ahilove tetive morala propustiti nastup na dvoranskom EP-u, gdje je nakon osvajanje europske bronce na otvorenom u Zuerichu prošle godine, opet trebala konkurirati za pobjedničko postolje.

'Nadala sam se nastupu jer sam s tom ozljedom skočila i osobni rekord. No, nisam se stigla pripremiti', rekla je 24-godišnja Ana Šimić koju u ovoj sezoni opet čekaju nastupi u Dijamantnoj ligi i kao kruna sezone Svjetsko prvenstvo u Pekingu.

'To nam je najvažnije natjecanje, a plan je plasman u finale.'


Prošle se godine približila čarobnoj granici od dva metra.

'Ako sve bude u redu sa zdravljem, ne vidim razlog zašto ne bih napadala tu visinu', rekla je Šimić.

U Pekingu će joj se možda pridružiti i svjetski juniorski prvak u bacanju diska Martin Marković koji se počeo natjecati u seniorskoj konkurenciji i sebe iznenadio pobjedničkim hicem od 62,43 m na Zimskom bacačkom kupu u Splitu.

'Imao sam hitaca blizu 60 metara na treningu, ali ovo je jako veliki rezultat za juniora. Nije ih puno u povijesti bacilo toliko daleko, tako da sam ja već sada jako zadovoljan s ovim dijelom sezone', rekao je 19-godišnji Marković koji, osim diska, još uvijek paralelno baca i kuglu.

'Još ću sigurno ovu godinu gurati obje discipline. Bilo je onih koji su bili uspješni u obje discipline. Zašto i ja ne bih bio', kaže Martin koji će na juniorskom EP-u u srpnju u Švedskoj konkurirati za još jedno zlato, a paralelno će pokušati dohvatiti i normu za nastup na seniorskom SP-u u Pekingu.

'Ako dođe, neću se buniti. Idem malo bacati s velikim dečkima i to će biti lijepo, ako se ispuni.'

Svi spomenuti atletičarke i atletičari za zimski dio sezone nemaju adekvatne uvjete. Bacači čiste snijeg kako bi mogli bacati, isto čine i dugoprugaši. Stoga ne čudi što je i s ovog mjesta upućen još jedan apel za izgradnju dugo obećavane atletske dvorane u Zagrebu.

'Trenutno sprinteri i skakači imaju 15 do 20 posto potrebnih uvjeta zahvaljujući dvorani kod Boćarskog doma. Za montažnu atletsku dvoranu, koja može biti izgrađena za tri mjeseca, potrebno je 10 milijuna kuna. S njom bi svi dobili odlične uvjete i uvjeravam vas da bi postali velesila u atletici, pogotovo ako se uzme u obzir broj stanovnika', zaključio je predsjednik Stručne komisije HAS-a Mladen Katalinić.