U 2014. godini hrvatski su sportaši nastupili na 149 svjetskih prvenstava (94 seniorska i 55 juniorska), 100 europskih prvenstava (92 seniorska i 8 juniorskih), 192 natjecanja svjetskih kupova (124 seniorska i 68 juniorskih), te 59 natjecanja europskog kupa (33 seniorska i 26 juniorskih).

Dva glavna sportska događaja u ovoj godini bili su XXII. Zimske olimpijske igre održane (7. - 23. veljače) u ruskom Sočiju, te 20. Svjetsko nogometno prvenstvo (12. lipnja - 13. srpnja) u Brazilu.

ZOI Soči

Najbolji hrvatski skijaš Ivica Kostelić osvojio je srebrnu medalju u super-kombinaciji na XXII. Zimskim olimpijskim igrama. Na stazi Rosa Hutor Ivica je osvojio četvrtu srebrnu medalju na ZOI i treće uzastopno srebro u kombinaciji.

Kostelić je bio srebrni u kombinaciji na ZOI u Torinu 2006. i Vancouveru 2010., te u slalomu u Vancouveru, ali će mu vjerojatno ostati neispunjen san o osvajanju zlatne olimpijske medalje, uspjeha koji je njegova sestra Janica ostvarila četiri puta.

Kostelićevo srebro je 11. medalja za hrvatske sportaše na ZOI, a 10. za obitelj Kostelić.

Zlatnu medalju u super-kombinaciji osvojio je Švicarac Sandro Viletta, dok je do bronce stigao Talijan Christof Innerhofer.

Drugi hrvatski predstavnik u super-kombinaciji Natko Zrnčić-Dim zauzeo je 10. mjesto, što je njegov najbolji plasman na ZOI jer je prije četiri godine u Vancouveru bio 20. u kombinaciji i 19. u slalomu.

Hrvatsko olimpijsko izaslanstvo na igrama u Sočiju imalo je 37 članova od kojih su 11 sportaši koji su se natjecali u alpskom i nordijskom skijanju te snowboardu. Najbrojniji su bili alpinci s osam predstavnika, uz Ivicu Kostelića i Zrnčić-Dima tu su bili još Dalibor Šamšal, Filip Zubčić, Matej Vidović i Sebastian Brigović, te Sofija Novoselić i Andrea Komšić. U skijaškom trčanju nastupili su Vedrana Malec i Edi Dadić, a u snowboardu Morena Makar, no, osim Kostelića i Zrnčić-Dima, nitko nije imao zapaženiji nastup.

Ruske vlasti su u organizaciju ZOI utrošile više od 50 milijardi dolara što ih je učinilo najskupljim u povijesti. Potrošeno je četiri puta više od planiranog i time je Soči oborio rekord ljetnih OI u Pekingu 2008. koje su koštale 44 milijarde dolara. Primjerice, posljednje ZOI prije četiri godine u Vancouveru koštale su samo osam milijardi dolara.

Nogomet

Hrvatski nogometaši s puno su optimizma otputovali na Svjetsko nogometno prvenstvo koje se od 12. lipnja do 13. srpnja 2014. održalo u 12 brazilskih gradova. Hrvatska je pravo nastupa izborila nakon kvalifikacija u kojima su sudjelovale 203 reprezentacije koje su se borile za 31 mjesto na završnici prvenstva. Ždrijeb je Hrvatsku smjestio u skupinu A s reprezentacijama Meksika, Kameruna i Brazila te odredio da hrvatska reprezentacija 12. lipnja u Sao Paolu u utakmici s domaćinima otvori 20. Svjetsko prvenstvo.

Brazil - Hrvatska 3:1

U utakmici otvaranja prvenstva Hrvatska je izgubila od Brazila s 3-1. Unatoč porazu, u susretu kojeg je gledalo najmanje dvije milijarde ljudi, hrvatski reprezentativci se nisu osramotili. Naprotiv, u većem dijelu utakmice bili su ravnopravni Brazilcima kojima je za pobjedu na ovoj utakmici trebala i pomoć japanskog suca Nishimure. Hrvatska je doživjela svoj trenutak slave u 11. minuti kada je povela autogolom Marcela. U narednih 18 minuta, sve do izjednačenja Neymara, Hrvatska je bila na pragu velike senzacije. Onda se u drugom dijelu "ukazao" japanski sudac dosudivši nepostojeći kazneni udarac za domaćine koji je realizirao Neymar, dok je pogodak Oscara za 3-1 u sudačkoj nadoknadi pao nakon očitog prekršaja nad Rakitićem na sredini igrališta.

Kamerun - Hrvatska 0:4

U susretu 2. kola A skupine Hrvatske je u Manausu deklasirala Kamerun 4-0 i ostala u igri za plasman u osminu finala.

Hrvatska je odlično otvorila utakmicu i već u 11. minuti je povela golom Olića kojem je sjajno asistirao Ivan Perišić. Ključni trenutak utakmice dogodio se u 40. minuti kada je Alexandre Song zbog udaranja Mandžukića dobio crveni karton. Sve dvojbe oko pitanja pobjednika riješene su u 48. minuti kada je Perišić povisio na 2:0. Na 3:0 je povećao Mandžukić u 61. minuti, a napadač Bayerna je 12 minuta kasnije zabio i svoj drugi gol za konačnih 4:0.

Hrvatska - Meksiko 1:3

Hrvatska nogometna reprezentacija nije se uspjela plasirati u osminu finala svjetskog prvenstva u Brazilu nakon što je u Recifeu doživjela težak poraz od Meksika 1-3.

'Vatrenima' je za prolaz trebala pobjeda, no doživjeli su, uz nedavni poraz od Brazila, najteži poraz u povijesti hrvatske vrste na svjetskim prvenstvima. Strijelci za Meksiko bili su Rafael Marquez, Andres Guardado i Javier Hernandez, a poraz je ublažio Perišić. U završnici utakmice Ante Rebić je dobio crveni karton zbog grubog nasrtaja na Penu.

U drugom dvoboju u skupini Brazil je deklasirao Kamerun 4-1 i potvrdio prvo mjesto u skupini sa sedam bodova koliko je sakupio i Meksiko. Hrvatska je s tri boda bila treća i ona se kao i Kamerun, koji nije osvojio ni bod, vratila kući razočarana zbog neulaska u nokaut fazu natjecanja.

U četvrfinalu su Nizozemci na jedanaesterce svladali Kostariku (4-3), Argentina je pobjedila Belgiju (1-0), Brazil je bio bolji od Kolumbije (2-1), a Njemačka od Francuske (1-0).

U prvom polufinalnom susretu nogometaši Njemačke su pobijedili domaćina Brazila s čak 7-1, što je i najteži poraz Brazilaca u povijesti, dok je u drugom polufinalnom susretu Argentina u susretu s Nizozemskoj tek nakon dva produžetka boljim izvođenjem jedanaesteraca izborila plasman u finale. Nakon 120 minuta igre na Areni Corinthians nije bilo pogodaka, a u junaka je izrastao argentinski vratar Sergio Romero koji je u raspucavanju s bijele točke obranio udarce Vlaara i Sneijdera, dok su svi argentinski izvođači bili sigurni.

Nizozemska je osvojila treće mjesto nakon što je u Braziliji pred gotovo 70 tisuća gledatelja pobijedila Brazil 3-0.

Novi svjetski prvaci postali su Nijemci koji su u finalnom dvoboju na Maracani u Rio de Janeiru u produžetku pobijedili Argentinu 1-0. Trenutak odluke dogodio se u 113. minuti kada je Mario Goetze svladao Sergia Romera.

Za najboljeg igrača SP-a proglašen je Argentinac Lionel Messi.

Sjajan start hrvatske reprezentacije u kvalifikacijama za Euro 2016.

Nakon neprolaska skupine na SP-u i stručnjaci i navijači su se okomili na izbornika Niku Kovača i njegov stožer, a i neki igrači su najavili završetak reprezentativne karijere, pa je Kovač bio prisiljen znatno pomladiti momčad uoči početka kvalifikacija za EURO 2016. u Francuskoj, u kojima nam je ždrijeb za protivnike odredio reprezentacije Italije, Bugarske, Norveške, Azerbajdžana i Malte.

Kvalifikacije su započele pobjedom nad Maltom u Maksimiru s 2-0 golovima Luke Modrića i Andreja Kramarića, potom je Hrvatska kao gost u Sofiji pobijedila Bugarsku s 1:0 autogolom Nikolaja Bodurova, a u 3. kolu u Osijeku je s uvjerljivih 6-0 svladan Azerbajdžan s dva pogotka Perišića te po jednim Kramarića, Brozovića i Modrića, dok je loptu u svoju mrežu poslao Sadigov.

Hrvatska je nakon tri odigrana susreta bila na vrhu skupine H s maksimalnih devet bodova, koliko je imala i druga Italija koja je bila sljedeći protivnik u Milanu i s kojom su hrvatski nogometaši na stadionu San Siro pred 63.000 gledatelja odigrali 1-1. Nažalost, sjajna igra 'vatrenih' ostala je u sjeni divljanja hrvatskih navijača kojih su velikom bakljadom izazvali prekid utakmice u 71. minuti. Huligani su bakljama zatrpali travnjak San Sira nakon čega je sudac povukao igrače s terena, a specijalna policija je ušla na tribinu. Prekid je trajao deset minuta nakon čega je utakmica nastavljena.

Italija je povela golom Antonia Candreve u 11. minuti, a četiri minuta poslije izjednačio je Perišić. Hrvatska je od 28. minute igrala bez Modrića koji je zbog ozljede napustio teren, a umjesto njega u igru je ušao Mateo Kovačić.

Modrić slavio u Ligi prvaka, a Rakitić u Europskoj ligi

Španjolski nogometni velikan Real Madrid u povijesnom prvom gradskom obračunu u finalu Lige prvaka pobijedio je u produžetku Atletico Madrid 4:1 i po 10. put postao prvak Europe. Jedan od junaka Realove pobjede bio je Modrić koji je u sudačkoj nadoknadi utakmice ubacio loptu iz kornera, gdje je najviše skočio Sergio Ramos i pogodio za 1-1 te izborio produžetke. Strijelci za Real u dodatnih pola sata bili su Bale, Marcelo i Ronaldo, dok je vodeći gol za Atletico postigao Godin.

Europski trofej je osvojio i Ivan Rakitić koji je predvodio Sevillu do pobjede u Europskoj ligi. U finalnom susretu Sevilla je pobijedila Benficu 4-2 nakon izvođenja jedanaesteraca. Utakmica je završila bez golova, a Rakitić je proglašen najboljim igračem finalnog dvoboja.

Rukomet

Sportska 2014. započela je 11. Europskim rukometnim prvenstvom koje je od 12. do 26. siječnja održano u Danskoj. Na prvenstvu je nastupilo 16 reprezentacija podijeljenih u četiri skupine. Hrvatska je igrala sa Švedskom, Bjelorusijom i Crnom Gorom. U prvom kolu odabranici izbornika Slavka Goluže pobijedili su Bjelorusiju s 33-22, u drugom Crnu Goru s 27-22, a u trećem Švedsku s 25-24 i time osigurali plasman u drugi krug natjecanja u koji su prenijeli maksimalna četiri boda.

U drugom krugu hrvatski rukometaši su poraženi od aktualnih olimpijskih pobjednika Francuza s 25-27 i tim porazom su ugrozili daljnji plasman. Pobjedom u drugom kolu drugog kruga protiv Rusije s 33-25 ponovno su se vratili u igru za plasman u polufinale koje su definitivno potvrdili pobjedom u posljednjem kolu u izravnom dvoboju protiv Poljske s 31-28.

U polufinalnom susretu Hrvatska je poražena od domaćina natjecanja i branitelja naslova Danske s 27-29, dok je u drugom polufinalu Francuska svladala Španjolsku s 30-27.

U utakmici za brončanu medalju Španjolska je pobijedila Hrvatsku s 28-29, dok su se zlatom okitili rukometaši Francuske koji su u finalu deklasirali domaćine prvenstva Dansku s 41-32.

Hrvatska je na tri posljednja velika natjecanja osvojila broncu. Bila je treća na EP-u u Srbiji 2012., potom na OI u Londonu iste godine, te na SP-u u Španjolskoj 2013.

Hrvatska je u Danskoj ostala bez odličja, ali je Domagoj Duvnjak proglašen najboljim rukometašem svijeta za 2013. u izboru Međunarodne rukometne federacije (IHF). Od hrvatskih igrača Ivano Balić tu je nagradu osvojio dvaput, 2003. i 2006. Duvnjak je u 2014. dobio i nagradu za najboljeg rukometaša svijeta u izboru rukometnog portala Planet Handball te nagradu za najboljeg igrača Bundeslige.

Tenis

Godina 2014. ostat će zlatnim slovima upisana u analima hrvatskog tenisa kao najuspješnija u njegovoj povijesti. Marin Čilić je postao pobjednikom US Opena svladavši u finalu Japanca Keija Nishikorija te se pridružio svom treneru Goranu Ivaniševiću i Ivi Majoli kao jedinim hrvatskim osvajačima Grand Slam naslova u pojedinačnoj seniorskoj konkurenciji.

Hrvatska Davis Cup reprezentacija izborila je povratak u Svjetsku skupinu, a četvorica naših tenisača našli su se među 100 najboljih na završnoj ATP ljestvici za 2014. Marin Čilić postao je prvi Hrvat nakon Ivana Ljubičića i Marija Ančića koji je sezonu završio među desetoricom najboljih na svijetu, a Borna Ćorić je kao najmlađi igrač u Top 100 dobio nagradu ATP-a 'Zvijezda sutrašnjice'.

I hrvatske tenisačice su ostavile trag u svjetskim razmjerima. Mirjana Lučić-Baroni je sjajnim nastupima u drugom dijelu sezone, probojem do osmine finala US Opena iz kvalifikacija te osvajanjem svog prvog naslova na WTA turniru u Quebec Cityju 16 godina i četiri mjeseca poslije trijumfa u Bolu 1998., zaradila WTA nagradu za "Povratnicu godine". Tri su hrvatske tenisačice završile sezonu u Top 100, a najmlađa u tom društvu je Ana Konjuh koja će 27. prosinca proslaviti 17. rođendan.

Čilićev trijumf na US Openu

Marin Čilić je zasigurno jedno od najvećih iznenađenja u 2014. Samo godinu dana nakon što je nepravedno optužen i kažnjen za navodno korištenje nedozvoljenih stimulativnih sredstava, pridružio se teniskim besmrtnicima, tenisačima koji se mogu predstaviti kao Grand Slam pobjednici. Njegova prva puna godina suradnje s Goranom Ivaniševićem okrunjena je u New Yorku, na posljednjem Grand Slam turniru sezone, gdje je Čilić preko Marcosa Baghdatisa, Ilje Marčenka i Kevina Andersona stigao do osmine finala US Opena. Tu ga je čekao Francuz Gilles Simon kojega je po prvi put pobijedio na Grand Slam turnirima. U sljedeća tri meča Čilić je pomeo u tri seta Čeha Tomaša Berdycha, Grand Slam rekordera Rogera Federera u polufinalu i Keija Nishikorija u finalu.

Osim trijumfa u New Yorku, Čilić je u 2014. osvojio još tri ATP naslova: po četvrti je put slavio na PBZ Zagreb Indoorsu pobijedivši u finalu Tommyja Haasa, u Delray Beachu je za naslov svladao Kevina Andersona, a u finalu Moskve nadigrao Roberta Bautistu Aguta. Izborio se za mjesto na velikom ATP finalu osmorice najboljih tenisača svijeta u londonskoj O2 Areni, gdje je poražen u sva tri nastupa (Đoković, Berdych, Wawrinka).

Čilić je uz mladog Bornu Ćorića bio glavni kreator povratka Hrvatske u Svjetsku skupinu Davis Cupa. U travnju su hrvatski tenisači prvo slavili na gostovanju u Poljskoj, a potom u rujnu, u kvalifikacijskom meču, svladali su Nizozemsku u Amsterdamu. Odlučujući bod u petom meču donio je Čilić pobjedivši De Bakkera, samo šest dana nakon trijumfa na US Openu.

'Uskrsnuće' Mirjane Lučić-Baroni

Uz Marina Čilića u New Yorku je zablistala i Mirjana Lučić-Baroni. U glavni turnir se morala probiti kroz kvalifikacije, a onda je preko Španjolke Garbine Muguruze i Izraelke Shahar Peer stigla do 3. kola i dvoboja s 2. nositeljicom, Rumunjkom Simonom Halep. Priredivši jednu od najvećih senzacija u 2014. godini 32-godišnja Lučić-Baroni svladala je Halep i probila se do osmine finala na Grand Slam turniru prvi put nakon što je 1999. stigla do polufinala Wimbledona. U 4. kolu Mirjanu je zaustavila Talijanka Sara Errani.

U tjednu nakon US Opena Lučić-Baroni opet je zablistala. U Quebec Cityju je osvojila treći naslov u karijeri, prvi nakon 16 godina i četiri mjeseca čekanja, pobijedivši u finalu Venus Williams. Naslovu u pojedinačnoj konkurenciji dodala je i trijumf u paru te potpuno zasluženo odnijela WTA nagradu za 'Povratnicu godine'.