Nakon što je Izvršni odbor HNS-a na sjednici ovog tjedna potvrdio kako će se izborna skupština održati 22. prosinca mnogi kojima je ova tematika zanimljiva počeli su sumnjati u mogućnost kadrovskih promjena. Jer kako su rokovi maksimalno skraćeni, upitno je hoće li Dario Šimić, kao jedini protukandidat, uopće skupiti dovoljan broj glasova županijskih saveza za valjanu kandidaturu.

Šimić je do trenutka pisanja ovog teksta dobio tek podršku NS-a Županije splitsko-dalmatinske, ali neslužbeno doznajemo da će preostali županijski nogometni savezi s juga države (još njih tri, Dubrovnik, Šibenik i Zadar, op.a.) učiniti isto.

No ono što je zanimljivo jest da je upravo taj dio Hrvatske velika baza HDZ-a i premijer Andrej Plenković neće moći ignorirati njihove zahtjeve! Drugim riječima, opet će politika biti involvirana u sport. I hoće li premijer Plenković dopustiti novo polariziranje Hrvatske na sjever i jug?

Evo zašto je odustao Marijan Kustić

Kustić je od kandidature, kako doznajemo, odustao jer su zastupnici koji su ga dosad podržavali shvatili da njegov izbor u ovom trenutku ne bi prošao sportsku inspekciju! Dakle rizik je prevelik. Njegova kandidatura i potencijalni izbor kršili bi Zakon o sportu te Zakon o sprečavanju sukoba interesa. 

Zakon o sportu se jasno poziva na odredbe Zakona o sprečavanju sukoba interesa, koje pak propisuju da dužnosnici ne mogu biti članovi izvršnih tijela sportskih saveza. Važno je napomenuti da zakon također propisuje da dužnosnici ne mogu biti zastupnici u skupštinama sportskih udruga! Taj detalj sve je promijenio i jasno je kako su u utrci za predsjednika HNS-a ostali samo Davor Šuker i Dario Šimić.

Riječ je o članku 46. (stavak 5., podstavak 4.) Zakona o sportu koji jasno naznačuje kako u 'skupštini i izvršnom tijelu saveza ne mogu biti i imati ovlasti u zastupanju' osobe koje spadaju pod Zakon za sprečavanje sukoba interesa, odnosno svi dužnosnici. Zakon o sprečavanju sukoba interesa je iznimno jasan u definiciji dužnosnika. Tako članak 3. taksativno navodi tko sve spada pod dužnosnike - od saborskih zastupnika i župana do načelnika i ravnatelja državnih upravnih organizacija. 

Iako se najavljivalo da će Marijan Kustić napustiti Sabor te tako zaobići silu zakona, zaboravljena je odredba prema kojoj dužnosnici 12 mjeseci od prestanka obavljanja svoje funkcije ne smiju prihvatiti imenovanje ili stupiti u radni odnos kojim bi bili u sukobu interesa za vrijeme obnašanja funkcije. To znači da Kustić od onog trenutka kad napusti Hrvatski sabor još godinu dana ne može stupiti na čelo Saveza.

Stoji li iza svega, kao stvarni autor ovog plana, Zdravko Mamić?

Kustić bi teoretski odmah mogao napustiti Sabor i prijeći na dobro plaćenu poziciju u Savezu te čekati smirivanje situacije - prvenstveno u javnosti koja je protiv trenutnog vodstva i pokazuje simpatije prema drugim kandidatima. Istekom zakonskog roka on bi, prema već unaprijed dogovorenom scenariju, preuzeo HNS i dopustio Šukeru častan uzmak. Kako se priča u nogometnim kuloarima, stvarni autor ovog plana i 'velike pomirbe' je Zdravko Mamić, kojem samo ovaj scenarij omogućava nastavak vladanja hrvatskim nogometom.

Ovakvo tumačenje odredbi dvaju zakona ima i sportska inspekcija (izdana naredba za HNS) te je zato prisilila članove Izvršnog odbora (u srpnju ove godine) da napuste svoje pozicije - što su oni i učinili prebacivanjem na 'savjetodavne funkcije' u Savezu. 

Sportska inspekcija napravila je izvide na konkretnu prijavu kršenja zakona u sastavu Izvršnog odbora. Ostaje pitanje hoće li njihov nalaz po istom principu urediti skupštinu Saveza (podsjećamo da Zakon o sportu brani dužnosnicima članstvo i u skupštinama) te, još važnije, urediti sastav (pogotovo na rukovodećim funkcijama) županijskih nogometnih saveza koji su i službeno samostalne udruge - registrirane su u registru udruga pri Ministarstvu uprave i imaju svoju punu pravnu osobnost.

Dakle, najkraće rečeno, Kustićevo odustajanje bilo je nužnost. A osim toga, kandidata mogu biti samo dva. Statut HNS-a nalaže da predsjednički kandidat 15 dana prije Izborne skupštine mora predočiti potpise devet županijskih saveza koji stoje iza njega (Šimić ima vremena do 7. prosinca). S obzirom na to da Hrvatska ima 20 županija, plus Grad Zagreb, lako se dolazi do zaključka da se na Izbornoj skupštini mogu pojaviti samo dva kandidata.

Inače, Skupština ima 59 članova, a za pobjedu na predsjedničkim izborima potrebno je 30 glasova.

U Skupštini sjede predstavnici županijskih saveza (21), svaki klub Prve HNL daje po dva člana (20), svi klubovi Druge HNL daju dva člana, klubovi trećih liga daju tri člana, klubovi nižih liga deset, a po jedan član dolazi iz Sindikata igrača, udruženja trenera te jedan zastupnik ženskog nogometa.

Iz izvora bliskih Šimićevu stožeru doznajemo da mu ovakav rasplet oko broja kandidata nije nikakvo iznenađenje, odnosno da mu i više odgovara jer umjesto dvojice suparnika - sada ima samo jednog!