Rusmir Halilović, poznati košarkaški trener, u dugoj i bogatoj karijeri učio je od najvećih trenera s prostora bivše države, poput Nikolića i Novosela, a posljednjih godina isključivo se bavi projektom Basketball plus, s naglaskom na mlade igrače
Svoje bogato košarkaško znanje 73-godišnji Rusmir Halilović odlučio je u potpunosti posvetiti projektu Basketball plus, u kojem posebnu pažnju posvećuje individualnom radu, za koji stalno ponavlja da je 'baza svega'.
No usavršavajući spomenuti projekt došao je i do nekih novih saznanja koja bi svaki trener trebao pročitati. Ukratko, kako i sam Halilović kaže, njegov projekt nudi sigurnu, moćnu i brzu košarkašku edukaciju na granici genetskog maksimuma.
Kombinatorika i preciznost od samih početaka
'Svoje tinejdžersko doba trošio sam tri sata dnevno na šah i tri sata tjedno na košarku, i tako sve dok nisam dobio prvu diplomu košarkaškog trenera. A onda sam kao trener počeo crpiti znanja iz mnogih znanstvenih disciplina: fizike, matematike, medicine, metodike, pedagogije, psihologije, tehnologije, analitike, dijagnostike... i od najboljih domaćih i američkih trenera, a posebno od svojih učitelja – praktičara kao što su Mirko Novosel, Aleksandar Nikolić i Branislav Rajačić', kazao je za tportal poznati košarkaški trener Rusmir Halilović.
Kaže da je zahvaljujući legendarnom hrvatskom treneru Mirku Novoselu - od kojeg je puno naučio i smatra ga svojim najvažnijim učiteljem - 'nakrcao pun brod znanja, između ostalog timsku taktiku s dva razigravača - Slavnić & Ćosić - te tri košgetera - Kičanović, Delibašić i Dalipagić - s kojom je pobjeđivao bivšu selekciju SSSR-a 11 puta u nizu'.
Kada govori o svojih 50 godina u košarci, kao posebna priča ističe se Aleksandar Nikolić.
'Nikolić mi je u memoriju instalirao zakonitosti učinkovitih detalja u individualnom i timskom radu na putu do perfekcije. No, isto tako, Rajačić mi je promijenio košarkašku logiku.'
Ispričao nam je Halilović i jednu anegdotu vezanu uz Rajačića…
'Rajče, molim Vas jedan savjet. Imam igrača koji ima neobičnu tehniku šuta, što da radim? A Rajče me upita: A daje li koševe? Pa daje, odgovorim. A on nastavi: Pa što hoćeš, da ih ne daje?!'
Slušajući, gledajući, čitajući, prateći mnoge kolege, pamtio sam njihove riječi i djela, a pri izradi mnogih novih radnih projekata prisjećao ih se i uvijek se pitao 'može li bolje?' Ti inovativni projekti odveli su mnoge mlade igrače u sfere vrhunskih seniorskih klubova te reprezentativnih selekcija, učinili su ih zvijezdama u Europi, ali i u NBA ligi.
Kada je spomenuti projekt Basketball plus u pitanju, Halilović, na pitanje gdje je granica između današnje 'B' i sutrašnje 'B+' košarke, kaže:
'Nova košarkaška era Basketball+ (B+) počinje na granici između naslijeđenih mentalno-tjelesnih genetskih potencijala te stečenih tehničko-taktičkih napadačkih i obrambenih vještina. Tu je granica gdje sadašnjost prelazi u budućnost i gdje se razne košarkaške tajne rješavaju B+ inovativnostima u sferama selekcije, tehnologije, metodike, produktivnosti te prioritetima, mentalno-tjelesnim pravovremenim razvojem, racionalnim tehničko-taktičkim napadačkim i obrambenim vještinama, stjecanjem natjecateljskog iskustva, planovima i programima rada na nove zadane teme, ritmom rada, opuštajućim programima, infrastrukturom, specijalizacijama trenerskih zanimanja, masovnom selekcijom, obrazovanjem i natjecanjem, amaterskom i profesionalnom košarkom, uz TOP vrijednosti moćnog košarkaša, formule za procjenu vrijednosti košarkaša svih uzrasta i seniorsku razvojnu strategiju za momčadi internacionalnih ambicija', ispričao nam je Halilović.
No kada je rad s mladima u pitanju – što je ključno u svakom sportu – Halilović naglašava da je najvažnija koncepcijska ideja, ali i tzv. reforma.
'Da bi danas dobro radio s mladima, moraš znati kakva će se košarka igrati sutra i kako doći do tih razina. Dakle moraš biti znanstvenik - usporedno teoretičar i praktičar - vidjeti i dalje i šire i dublje. Projekt Basketball+ (PB+) ima 80.000 zapisa i njegovim razvojem bavim se već pet godina. Krenuo sam od vizije: 'Košarka budućnosti koristit će efekte mozga'. Ideja je da se proizvode košarkaši koji dobro kontroliraju loptu i dodavanja, imaju velik asortiman napadačkih oružja kojima mogu sami sebi kreirati precizan šut, nepredvidivo dodavanje suigračima i prodore s raznovrsnim završetcima za zabijanje koša', kaže Halilović, dodajući da je u tih nekoliko godina došao do raznih zaključaka.
Nuspojave u radu s današnjim mlađim kategorijama
Isto tako je svjestan toga da je razviti ovakvu moć košarkaša nemoguće bez inovativnosti u sustavima tehnologije, produktivnosti, prioriteta, procjene vrijednosti naslijeđenih genetskih potencijala, racionalnih individualnih fundamenata napada i obrane…
'Ljudski mozak je najsloženiji organ u prirodi, ima milijarde neurona. B+ trening je duboko učenje, gdje košarkaš svojim mislima upravlja u napadu, akcijom protiv obrambene reakcije. Mozak šalje poruke tijelu i lopti. Počinje to od momenta primanja lopte u određenom položaju. Cilj treninga je da nauči igrača da u što većem postotku koristi mozak. Niti jedan dio mozga nikad ne miruje, ali neki njegovi dijelovi aktivniji su od drugih. Mlađi igrači imaju više neurona nego stariji, zato brže pamte i u tom periodu treba im dati da rade - treniraju kompleksnije planove i programe - a ne ići linijom manjeg otpora selektirajući trenutno snažnije i ranije sazrele košarkaše te forsirajući obranu i dvokorak u napadu, što odgovara tako formiranoj selekciji. B+ radi obratno i ubrzava razvoj kako bi mozak brže zapamtio i počeo što prije primjenjivati naučeno u praksi', dodaje Halilović.
Kada su mladi košarkaši i njihov razvoj u pitanju, Halilović ima i jednu poruku za sve trenere. No pitanje je hoće li se nešto u nekada trofejnom hrvatskom sportu ubrzo promijeniti…
'Zašto se velikom broju mladih izvanserijskih talenata ulaskom u seniorsku košarku gubi moć, kvaliteta im ne odgovara najavama iz mlađih kategorija? Danas je košarka planetarno popularan sport i tko ima ambicije na internacionalnoj seniorskoj klupskoj i reprezentativnoj sceni, ne smije u pravo vrijeme, u mlađim kategorijama, raditi pogrešne stvari - forsirati timski rezultat nauštrb razvoja košarkaša, jer će ih ulaskom u seniorsku konkurenciju dočekati nuspojave: loša kontrola lopte i dodavanja, neprecizan šut, dvokorak kao jedino napadačko oružje, predvidiv pas. Bolje je spriječiti nego liječiti, jer se takvim radom zasigurno umanjuje genetska mentalno-tjelesna potencija', kaže Halilović.
Kako i zašto je prebacio Žarka Paspalja i Toni Kukoča na vanjske pozicije
No prisjetio se za tportal Halilović i dva vrhunska košarkaša iz bivše države koji su među prvima otišli u NBA ligu, a to su Žarko Paspalj i Toni Kukoč. Kao glavni čovjek u bivšoj državi za selekciju igrača pri KSJ-u (Košarkaški savez Jugoslavije), često je dobivao kritike upravo zbog dvojice spomenutih igrača.
'U oduzimanje tzv. bogom danog dara spada i zakašnjelo usmjerenje na seniorsku igračku poziciju. Najbolji primjer su kritike koje sam dobivao u vrijeme izborničko-trenerske karijere u KSJ-u. Tada sam se odlučio za postavljanje Žarka Paspalja i Toni Kukoča, koji su tada kao kadeti bili visoki čak 205 centimetara, na vanjske pozicije. Bilo je jasno da se radi o posebnim igračima, o igračima s potencijalom za NBA, ali su mi nakon moje odluke stizale kritike i razni komentari tipa 'to nije dobro, pa tko će onda igrati u reketu?'. No da nismo donijeli takvu odluku, zamislite koji bi to bio svjetski grijeh', kaže Halilović te i danas prati sve što se događa s mladim igračima na ovim prostorima te kakve se pogreške rade kada je u pitanju prirodna pozicija na kojoj bi trebali igrati.
Zahvaljujući velikom iskustvu koje ima Halilović naglašava da su problem i 'neučinkoviti planovi i programi rada na zadane teme koji ne stvaraju nove vrijednosti, zbog kojih su mnogi svjetski izvanserijski talenti završili na marginama umjesto u zvijezdama'.
I da, upravo je Hrvatska poznata po tome jer mnogi talentirani košarkaši koji su dominirali u mlađim kategorijama nisu napravili iskorak u seniorima kao primjerice Nik Slavica, Lovre Mazalin, Darko Bajo i drugi. U naknadnom sustavu edukacije puno je teže doći do savršenstva jer su za to neophodni vrijeme, strpljenje i suglasnost glavnih trenera, kao što je to slučaj s instrukcijama u redovnoj nastavi.
'Posebna je priča povratak igrača iz NBA lige, onih koji su otišli u nju nedovoljno školovani, samo na osnovi visine i eksplozivnosti, ali garantiram da bih za godinu dana ispravio njihove nedostatke i bili bi puno napadački moćniji', završio je Halilović dodavši kako u nastavku slijedi: 'Kako biti sretan bez novaca u svijetu crnih rupa.'