Velik broj košarkaša koji su postali vrhunski igrači, od kojih je većina zaigrala u NBA ligi, selektirao je u mladim danima Rusmir Halilović. O njemu dovoljno govori to da ga često spominju, kao jednog od najvažnijih trenera u mladim danima, košarkaše veličine kao što su Toni Kukoč, Žarko Paspalj, Vlade Divac, Saša Đorđević i drugi.

Kad je nedavno u svom rodnom Sarajevu dobio Nagradu za životno djelo, kratko je na pozornici, u svom emotivnom govoru, rekao:

'Neizmjerno sam sretan što u ovakvom okruženju i u mom rodnom gradu mogu primiti ovu prestižnu nagradu. Prilika je ovo da se sjetim svih onih koji su mi pomogli u tome, svojih najbližih, supruge Nade i djece Tine i Vanje, kao i nedavno preminulog velikog učitelja Mirka Novosela', kazao je Halilović, dodavši:

'Prilika je da se sjetim i svih onih igrača koje sam selektirao i vodio i koji su opravdali moje povjerenje te postali europske i NBA zvijezde.'

No ono po čemu je 73-godišnji Halilović posljednjih godina poznat je individualni rad s mladima te projekt Basketballplus, za koji je uvjeren da bi brzo dao rezultate. Ukratko, unio je u košarku inovacije na osnovi svojeg bogatog trenerskog iskustva.

'Da bi danas ozbiljno, savjesno, izvanserijski mogao raditi s mladima, moraš znati kakva će se košarka igrati sutra. Šest godina sam se bavio istraživačkim radom na temu vizije toga i na platformi znanstvenih disciplina: fizike, matematike, anatomije, košarke, tehnike, taktike, tehnologije, metodike, pedagogije, psihologije, logike, dijagnostike, analitike te sam sakupio oko 130.000 zapisa i osmislio 101 basketballplus ('B+') zakon, formulu, recept, savjet. Time sam unaprijedio košarku na globalnoj razini i pomogao svim subjektima: igračima, roditeljima, trenerima, predsjednicima, investitorima, učiteljima učitelja, promotorima', kazao je za tportal Halilović.

Uz to ima, kako ih on naziva, nekoliko 'zlata vrijednih savjeta':

'Prvo, do maksimuma bih iskoristio naslijeđene genetske vrijednosti, a naučene - stečene implementirao u timsku igru. Drugo, na vrijeme bih procijenio talent svakog mladog košarkaša; je li za vrhunski sport ili za rekreaciju, kako ne bi jednu jedinu mladost gubio na pogrešne snove. Treće, uveo bih u košarku najproduktivnije zagrijavanje za trening koje svaki put podiže maksimalnu energetsku sposobnost igrača i u isto vrijeme razvijao bih druge košarkaške vrijednosti. Četvrto, pobjeđivao bih agresivne obrane novom košarkaškom abecedom i učinkovitim napadačkim tehničko-taktičkim vještinama. Peto, individualizacijom edukacije košarkaša prema njihovim genetskim, mentalnim i tjelesnim potencijalima na osnovi platforme DNK 46 ubrzao bih i oplemenio njihov razvoj. Šesto, uveo bih trenere za individualni razvoj i održavanje te trenere za timski rad koji implementiraju stečene vrijednosti igrača u timsku igru, a ne šabloniziraju protok lopte i igrača kopiranjem drugih. Vrhunska košarka više ne može egzistirati, kao ni medicina, bez stručnjaka specijalista', kazao je Halilović, a u svojoj prezentaciji ima još jako puno savjeta za mlade igrače, ali i trenere.

Također je naglasio ono što mu je izuzetno važno:

'Pauza između dvije natjecateljske sezone ne bi trebala biti duža od 10 dana, a trebalo bi je iskoristiti za stvaranje dodatne vrijednosti da bi igrač u narednoj sezoni bio još bolji. No kako bi svoj potencijal razvili do maksimuma, mladi seniorski potentni košarkaši morali bi igrati jednu utakmicu tjedno, a treninge bi trebalo svesti na četiri individualna i pet timskih', kazao je, dodavši koji bi savjet dao s trenerima za rad s mladima:

'Dilemu vrhunske košarke zbog propadanja tzv. potentnih igrača riješio bih forsiranjem trenutačno potentnijih, a ne trenutačno kvalitetnijih i boljih. Time bih ispravio veliku pogrešku koju treneri, klubovi i reprezentativne selekcije čine radi timskog rezultata, što nanosi nenadoknadivu štetu košarci.'

Osvrnuo se i na današnje mlade trenere:

'Košarkaški stručnjaci morali bi razmišljati o vremenskim kategorijama - jučer, danas, sutra. Tko ne računa na njih, a pokušava odmah poslije igračke karijere postati trener za mlade bez edukacije, i svom rođenom djetetu nanosi nenadoknadivu štetu, pa su i oni najpotentniji limitirani na razinu polovnog igrača', iz svog projekta izdvojio je Halilović.

No ono najvažnije jest to da bi, za razliku od velikog broja trenera, programirano uveo specijalizaciju igrača po pozicijama za igru u seniorskoj konkurenciji. Što to znači, objasnio je navevši dva najpoznatija primjera iz regije:

'Ne moraju najniži košarkaši igrati na poziciji razigravača, a ni najviši centre. Program 'B+' nudi argumentirane savjete za to tko što treba igrati da bi dao maksimum. To najbolje govore primjeri iz moje prakse, poput Žarka Paspalja i Tonija Kukoča', rekao je Halilović, stručnjak koji ima viziju, ali je pitanje hoće li drugi prihvatiti njegov program.

A posebnu je pozornost, kao najvažnijem košarkaškom elementu, dao skok-šutu:

'Najvažniji košarkaški elemenat, šut, formirao sam u šest arsenala preciznosti. Ukratko, to sam osmislio programiranim ciljanim vježbama i mjernim jedinicama za tzv. trenutak istine, kojima se periodično prati zacrtana brzina napretka i podiže tehnologija na visoku razinu', kazao je Halilović, a jako je ponosan na to što je radio i s generacijom igrača rođenih 1964. godine, među kojima je bio Dražen Petrović.

'Da, Dražen je u tom mom sustavu bio od kadetske do seniorske reprezentacije', rekao je Halilović te naglasio da se kod njega odmah vidjelo da je velik radnik te da je jako brzo usvajao nova znanja i stalno ulagao u sebe kako bi napredovao.

Za kraj se dotakao i teretana kad su u pitanju mladi igrači. Puno puta je podigao glas i dao savjete mladim trenerima, ali čini se da neki od toga ne odustaju:

'Da se mene pita, spriječio bih rani ulazak igrača u fitnes, tj. u teretane, jer im to, po onome što sam vidio tijekom karijere, donosi razne nuspojave', rekao je Halilović, a nastavlja pozorno pratiti sve ono što se događa u košarci i ne propušta utakmice FavBet Premijer lige, Eurolige, ABA lige…

Zato svaka njegova riječ ima težinu, a pitanje je samo tko će ono što je godinama skupljao i prezentirao - prepoznati i prakticirati.