U povodu 60. obljetnice djelovanja, zagrebački kanu klub Končar i nakladnik Libera Editio objavili su i javnosti predstavili vrijedno povijesno štivo, 'Zlatnu knjigu hrvatskoga kajakaštva na divljim vodama'.

Autori tog nesvakidašnjeg publicističkog pothvata su Zdenko Jajčević (4. 7. 1946. – 30. 6. 2011), Božidar Pažur i Eduard Hemar uz golem doprinos glavne urednice i redaktorice Smiljane Jelčić Ivanošić i pomoćnice urednice i korektorice Ivane Pažur. Autor metalne intarzije objavljene na naslovnici je Relja Rajković, a fotografije Zvonimir Herceg.

'Na izdavanje knjige potaknula nas je klupska obljetnica. Željeli smo objaviti knjigu koja će sadržavati tekstove o povijesti kajakaštva općenito te o prošlim i današnjim dostignućima na divljim vodama', ističe Božidar Pažur, predsjednik kanu kluba Končar.

Dostignuća su potkrijepljena statističkim podacima te biografskim leksikonom hrvatskih kajakaša na divljim vodama, koji u posljednjih dvadesetak godina postižu izvanredne rezultate. Kako na vrhunskim priredbama, tako i na okupljanju mladih u kampovima i njihovom osposobljavanju za izradu vesala i popravak čamaca.

Cijelo poglavlje u knjizi posvećeno je osnovama kajakaštva i splavarenju ili raftingu. Poučno štivo za početnike i sve one koji se žele, makar i u poznijoj dobi, posvetiti tom izazovnom sportu na riječnim brzacima i morskim prostranstvima.

Knjiga od 400 stranica, s više od 300 slika u boji i dosad malo poznatim crno-bijelim fotografijama, s ilustracijama kajaka i kanua, obuhvaća sav svijet kajakaštva na divljim vodama.

'Najstarije fotografije dobili smo iz arhive Dalibora Hvalačeka, veterana kajakaškog sporta', ističe Božidar Pažur.

Prvi sklopivi kajak, pišu autori, u Zagreb je donio Marko Jurinčić iz Graza 1919. Već 1923. zagrebački Etnografski muzej organizirao je kajakašku ekspediciju Kupom od Karlovca do Siska radi prikupljanja izvorne građe. U ekspediciji su bili kustosi Vladimir Tkalčić i Milovan Gavzzi, uz potporu slikara Srećka Sabljaka, koji je naručio kajake za četverotjednu avanturu. Sudjelovali su i slikar Maksimilijan Vanka, pravnik Bohaček sa suprugom Marijom te učiteljski bračni par Anka i Matija Filjak. U pripremama za istraživanje sudjelovala je i učiteljica Jelka Filjak (Žiborski), a u ekspediciji je bio i njezin brat Marijan Filjak.

Nekako u to vrijeme kajakaštvo dobiva zamah u svijetu, a 1930. osnovan je kajakaško-kanuistički klub Zagreb. Dotad su se kajakaši natjecali u sklopu sekcija veslačkih klubova, poglavito Gusara i HVK-a.