Doping, najveći protivnik poštenog sporta, razvija se, no usporedno s varalicama razvijaju se i sistemi obrane protiv onih koji žele do pobjede na način da koriste nedozvoljena sredstva ili kemijske intervencije kako bi stekli prednost nad drugima. Upravo o tome razgovarali smo s ravnateljem Hrvatske agencije za borbu protiv dopinga u športu (HADA), dr. Damirom Ercegom. Prva osoba u borbi protiv dopinga u Hrvatskoj ne slaže se s konstatacijom ponekih svjetskih medija da doping dobiva rat.

'Ne bih rekao da se gubi rat s dopingom. Imamo sve više instrumenata na raspolaganju. Sada se ne gledaju samo testirani uzorci u natjecanju, nego se sportaši testiraju i izvan natjecanja. Osim toga, razvijaju se i metode za otkrivanje nekih novih zabranjenih supstanci. Zato se uzorci drže osam godina, pa se može naknadno otkriti je li tko uzimao doping. Više se ne uzimaju samo uzorci urina, nego i krvi. Neke agencije kao npr. francuska razvijaju metode analize uzoraka iz kose. Također, sada ne morate nekom sportašu otkriti nedozvoljena sredstva u uzorku urina da biste ga uhvatili u kršenju dopinških pravila. Možete ga uhvatiti u posjedu takvih stvari, pokušaju korištenja, pokušaju nedopuštenog trgovanja', naglasio je dr. Erceg.

U pojedinim europskim državama 'varalice' se i krivično gone, dok će Hrvatska u promjenama zakonske regulative ovog područje dobiti optimalna rješenja:

'Sportaši su dovoljno kažnjeni samom suspenzijom od nekoliko godina, izvrgnuti su javnoj sramoti jer se vrhunskim sportašima daje veliki medijski prostor, oduzimaju im se i značajna finacijska sredstva gubitkom sponzora, stipendija i raznih osvojenih nagrada. Bolje rješenje bi bila striktnija krivična odgovornost onih koji dilaju ta sredstva.'

HADA jako dobro surađuje s policijom i carinom, ali kod nas ne postoji laboratorij za analizu uzoraka.

'HADA uzorke prikupljene od hrvatskih sportaša analizira u WADA-inim certificiranim laboratorijima Seibesdorfu, Kölnu, i Lausanneu. U ovom trenutku ne postoje pretpostavke za osnivanje laboratorija kod nas, premda to nije isključeno u budućnosti. Pretpostavke su podizanje broja uzoraka uzetih kod nas, okupljanje iskusnih stručnjaka iz područje analitike bioloških uzoraka, nabava vrijedne opreme te dugoročna državna financijska podrška  takvog projekta. Za isplativost jednog takvog laboratorija trebalo bi godišnje obraditi četiri do pet tisuća uzoraka', upozorio je ravnatelj HADA-e.

On i njegovi suradnici mogu nenajavljeno u kontrolu bilo kojem hrvatskom sportašu.

'Previše se piše kako agencije ometaju sportaše jer im mogu doći u bilo koje doba dana, ali to baš nije tako. Sportaš je dužan u danu samo jedan sat biti na raspolaganju i on odredi gdje ga taj navedeni sat možemo pronaći. Većinom je to tamo gdje trenira, ali neki su, prema pisanju medija, poput Blanke Vlašić, odredili da to bude rano ujutro. Inače, prema pravilima, tek ako se tri puta u 18 mjeseci sportaša ne zatekne u vrijeme i na mjestu koje je sam odredio, on se tretira kao da je bio pozitivan na dopingu.'

Dok se nije osnovala WADA, postojalo je više lista nedozvoljenih sredstava. Od 1999. postoji jedna zajednička. No, i tu postoji neke razlike, kao recimo u slučaju alkohola. On je zabranjen samo u nekim sportovima - aeronautici, streličarstvu, automobilizmu, boćanju, karateu, modernom pentatlonu, motociklizmu, kuglanju i motonautici. No, što je sa sredstvima koje u sebi sadrže kofein poput kave ili Coca-Cole:

'Kofein se ne nalazi na popisu zabranjenih sredstava. Nekad ranije se nalazio na tom popisu, pa je u to vrijeme bio raširen strah od dopinga pijenjem kave ili kole. Taj strah se vjerojatno zadržao kod onih koji nisu informirani da su se promjene u tom smislu dogodile prije pet godina.'

Inače, doping je veći problem u rekreativnom nego u vrhunskom sportu. Kad vrhunski športaš padne na doping testu, zbog veće medijske pozornosti ispada da je cijeli sport zaražen s varalicama. Primjeri iz povijesti dopinga govore da on može biti i oružje za ostvarivanje političkih ciljeva, kao što je to slučaj kod nekadašnje Istočne Njemačke. Na tom primjeru sustavnog dopinga pod patronatom tadašnjeg režima sudjelovalo je oko 10.000 sportaša u periodu od 70-ih do 90-ih godina prošlog stoljeća. Neki od trenera uključenih u taj sustav svoje su karijere nastavili u drugim državama, primjerice Kini, koja je 90-ih godina također imala dosta slučajeva dopinga u atletici i plivanju.

'Mogu se samo nasmijati na to da je za odlične rezultate kineskih atletičarki bila ključna kornjačina krv', odgovorio je dr. Erceg na našu opasku da su kineske atletičarke dobre rezultate opravdavale time da su pile taj sastojak.

Danas je svijet zadivljen čudesnim Usainom Boltom.

'Ja vjerujem da je on prirodno, a ne kemijsko čudo. Mislim da je izniman sportaš, fenomen. Često ga testiraju i ništa se nije pronašlo', smatra dr. Erceg.

Na tržištu danas ima toliko raznovrsnih vitamina, lijekova i napitaka, pa sportaši moraju biti dobro educirani da ne bi uzeli krivi sastojak.

'Naši podaci pokazuju da oko 80 posto sportaša u Hrvatskoj uzima suplemente, najčešće vitamine, minerale, proteine', rekao je dr. Erceg i tako skoro potvrdio teoriju da baš svatko uzima nešto, samo što je razlika u tome tko uzima dozvoljena, a tko nedozvoljena sredstva.

Veliki problem kod uzimanja nekih sredstava je i neznanje, zato je uloga liječnika jako velika. Smrtni slučajevi nisu rijetkost! Sportaši ponekad nisu dovoljno informirani o zabranjenim sredstvima, ali i deklaracije na suplementima znaju biti krive. Zato WADA svake godine izdaje popis zabranjenih sredstava, koji potom usvaja i HADA, a on se može pronaći i na internetskim stranicama HADA-e.