Europski sektor kvantnog računarstva je u usponu. Motivirani tehnološkim bumom tijekom pandemije covida, investitori nastavljaju ulagati u tehnološku granu koja, prema mnogima, i dalje nema konkretnu primjenu. Dok dio stručnjaka smatra da će kvantna računala ostvariti manje resursa nego što je uloženo u njih, drugi govore o potencijalu koji bi jednog dana mogao imati jednak odjek kao razvoj umjetne inteligencije.

Što god mislili stručnjaci, tržišna predviđanja o porastu polja kvantnog računarstva u idućih bi se pet do petnaest godina mogla povećati za šest puta. Analiza tržišta pokazuje da se ovo tehnološko polje nalazi na rubu eksplozivnog rasta, sličnog onom dubokog učenja u 2014., te da ne pokazuje znakove usporavanja.

Korijeni kvantne industrije

Prva kvantna revolucija počela je 1900. godine, kad je njemački znanstvenik Max Planck objavio rad o 'zračenju crnog tijela'. Nekoliko godina kasnije Planck je mladom Albertu Einsteinu pomogao rafinirati teoriju relativnosti, a ona je postala temelj razumijevanja suvremene fizike.

Kvantna industrija današnjice vrijedi oko 500 milijuna eura. EU i UK omogućuju joj državno financiranje iz skoro svake zemlje u Europi, uz sudjelovanje stotina akademskih institucija i sredstva za više od 69 startupa fokusiranih na kvantno računarstvo, piše The Next Web.

Zašto 'svi vole' kvantno računarstvo

Ključna riječ koju će vam spomenuti svaki zaljubljenik u ovo polje zove se kvantna prednost. Riječ je o brzini procesa izračuna određenih računalnih 'zagonetki', a koje, za razliku od superračunala, kvantna računala mogu brzo izračunati. Ne radi se o konkretnim kalkulacijama, već algoritmima slagalicama koji služe za međusobno uspoređivanje brzine kvantnih računala.

No trik je u tome što ne postoji način na koji bi se tehnološke značajke kvantnog računala mogle usporediti s onima običnog računala. Sve što ovi strojevi trenutno rade je natjecanje koji od njih može brže riješiti algoritamsku slagalicu. Tim rečeno, primjena kvantnih računala za neku konkretnu svrhu (bar zasad) ne postoji. Trenutak u kojem će znanstvenici uspjeti iskoristiti kvantna računala za rješavanje nekog konkretnog problema bit će trenutak u kojem će sektor početi zarađivati.

Drugim riječima, ovo znači da ne postoji konkretan način na koji ubrzati tržište kvantnog računarstva. U sektoru postoje neki sporedni projekti, poput kvantnog programiranja i razvoja algoritama koji bi mogli rezultirati izlaskom kvantnog računarstva na tržište, no njihov razvoj u ovom trenu zahtijeva nastojanja na globalnoj razini.

Interes 'ljudi s novcem' za polje ovih računala s neodređenim potencijalom odgađa neminovne strahove od potencijalne kvantne zime - 'sušnog' razdoblja tijekom kojeg bi znanstvenici pokušavali poboljšati trenutnu generaciju rudimentarnih sustava.

Hoće li to na ikakav način jamčiti isplatu investicija i zaradu? To još nitko ne zna.

Europski kvantni računalni sektor

U Europi postoje desetci startupa koji se usredotočuju na kvantno računarstvo. Jedno izvješće spominje da ih je 2020. godine bilo 69, s time da ih je nakon tog datuma osnovano još nekoliko. Ovo su neki od njih.

IQM

IQM je nastao suradnjom sveučilišta Aalto i VTT Finlanda te proizvodi kvantna računala koja nazivaju 'kodizajniranim' kvantnim sustavima napravljenima za specifične primjene u industriji. Uz izgradnju kvantnih procesora, čipseta i softvera po narudžbi, IQM je jedan od vodećih startupa kvantnog računarstva u Europi. Sustavi koje gradi IQM dizajnirani su za implementaciju na licu mjesta te prilagodbu potrebama kupaca. Dok IBM, Intel, Google i ostale kompanije grade kvantne sustave za rad u B2B aplikacijama i istraživanju u oblaku, IQM-ovi sustavi rade se tamo gdje ih traže kupci. IQM je zbog toga usredotočen na tržište istražnih laboratorija.

Kompanija je do srpnja 2022. dobila 120 milijuna eura iz Svjetskog fonda za korištenje kvantnog računarstava za borbu protiv klimatske krize. Prema Janu Goetzu, direktoru i suosnivaču IQM-a, 'ovo financiranje podcrtava važnost naše misije: izgradnje kvantnih računala za dobrobit čovječanstva'.

Pasqal

Pasqal s Institut d’Optiquea razvija jedinice za kvantnu obradu (QPU, Quantum processing unit) iz atomskih nizova. Jedan od ciljeva je napraviti hibridni kvantni sustav koji njihove QPU-ove koristi za napredne kvantne simulacije.

Pasqalovi sustavi drukčiji su od onih koje koriste Google i IQM. Oni naime koriste atomske nizove koje zovu neuralna atomska arhitektura. Računalo upotrebljava lasere i alat pod imenom atomska pinceta da bi zarobilo pojedine atome i moduliralo ih. Znanstvenici na ovaj način zarobljene atome mogu koristiti kao kubite za kvantne izračune.

Prema objavi kompanije, Pasqal je sakupio 40 milijuna dolara za svoj rad. Kompanija je pomoću tog novca otvorila drugi laboratorij u Kanadi te planira donijeti europsku tehnologiju na sjevernoameričko tržište.

Kvantna budućnost Europe

Tržišni analitičari tvrde da će tržište kvantnog računarstva narasti šest puta, dosegnuvši vrijednost od preko tri milijarde eura. Ako startupi poput ovih zbilja postignu ono što planiraju, europske kompanije definitivno će dobiti dio kvantnog kolača. Uz trenutne izglede, interes investitora za kvantni sektor relativno je velik.

Razlog zbog kojeg Europi ne ide bolje dijelom leži u manjku kadra uzrokovanog odljevom mozgova, najvećim problemom globalnog kvantnog sektora. Također valja uzeti u obzir to da ne postoje nikakva jamstva u polju znanosti ili tehnologije.

Europa, kako bi se nosila s prvim problemom, proizvodi puno veći broj doktoranda u polju fizike. Danska, primjerice, ima najveći broj novih fizičara - 636 stručnjaka na milijun stanovnika. Sve što, s druge strane, postiže na akademskom polju gubi na poslovnom zato što puno ljudi odlazi raditi u druge zemlje. Ovo se odražava i na investicije te, prema stručnjacima, 25 posto svih europskih investicija u kvantnu tehnologiju odlazi u zemlje izvan Starog kontinenta.

Što se manjka jamstva za znanost i tehnologiju tiče, važno je ponoviti da je kvantno računarstvo još u ranim stadijima razvoja. Znanstvenici su demonstrirali da tehnologija radi, no do danas nemamo nijedno korisno kvantno računalo. Sve što možemo napraviti je čekati trenutak u kojem će ona postati korisna.

Trenutni investicijski trendovi upareni s industrijskom analizom pokazuju da kolektiv europskih kvantnih startupa predstavlja početak industrije koja bi jednog dana mogla stvoriti temeljnu tehnologiju - onakvu kakva je sada umjetna inteligencija.