Bugarski arheolozi tvrde da su nedaleko od Provadije iskopali dosad najstariji europski grad, odnosno preciznije rečeno gradić
Nalazište nazvano Provaida – Solnitsata staro je oko 7.000 godina, što znači da bi moglo biti jedno od najstarijih poznatih urbanih naselja na svijetu, starije od egipatske Gize i iračkog Babilona. Bilo je opasano bedemima debelim dva metra mjestimično visokim oko tri metra. Njegov broj stanovnika nije bio velik – ondje je živjelo oko 350 ljudi koji su se vjerojatno bavili iskapanjem i prodajom soli. U ovom dijelu Bugarske, oko 40 km od Crnog mora, i danas se vadi sol, međutim, u drevna vremena kada je gradić bio na vrhuncu procvata ona je bila važna kao nafta danas i koristila se kao moneta. Njegovi stanovnici bili su očito prilično bogati, a živjeli su u solidnim dvokatnicama.
Znanstvenici ističu da naselje nije zanimljivo samo zbog svoje starosti, već i zbog bizarnog načina pokapanja mrtvih. Naime, tijela pokojnika uglavnom su se rezala na pola, a pokapao se samo gornji dio iznad struka. Vjerski korijeni i uzroci ovakvog običaja još nisu razjašnjeni.
Pretpostavlja se da su utvrde gradili preci Tračana koji su kasnije napustili urbani način života.
Voditelj arheološkog tima porf. Vassil Nikolov kaže da se sol proizvodila tako da se slana voda kuhala i isparavala u keramičkim posudama. 'Sol se koristila kao novac, jer je bila važna i za ljude i za stoku', objasnio je. Prema Nikolovu, eksploatacija soli u tom području započela je još 5500 godina prije nove ere.
Bugarski arheolog ističe da je naselje ispunjavalo više ključnih uvjeta da ga se može nazvati gradom: 1. bilo je
središte poljoprivredne regije; 2. bilo je proizvodno središte; 3. komercijalni centar; 4. vojni centar; 5. ideološko središte i 6. središte vlasti i društvene organizacije.
Zidine oko gradića, najranije poznate u Europi, izgrađene su upravo kako bi sačuvale vrijedan proizvod. Na temelju nekih nalaza i ukrasa, kao što su spiralne bakrene igle za kosu, stručnjaci pretpostavljaju da su stanovnici imali razvijen klasni sustav. Žene su vjerojatno kosu oblikovale u punđe nalik na kajzerice.
Naselje je kasnije, nakon dugog sušnog razdoblja, ostalo napušteno tisućama godina.