Jedan od njih stjenovita je 'super-Zemlja' masivnija od našeg matičnog planeta, ali lakša od divova poput Neptuna. Druga dva su ledeni 'sub-Neptuni' otprilike upola manji od Neptuna. Čini se da na najudaljenijem sub-Neptunu ima i tekuće vode. Međutim, znanstvenici smatraju da je njegova atmosfera pregusta da bi na njoj bio moguć život jer najvjerojatnije zadržava previše topline.

Ipak, istraživači kažu da bi zvijezda, nazvana TOI-270 jer je riječ o 270. objektu kojeg je promotrio TESS, mogla imati i druge planete u svojoj naseljenoj zoni. Oni bi pak mogli ponuditi tragove o tome kako se formirao naš vlastiti Sunčev sustav.

TESS promatra tisuće zvijezda

NASA-in najmoćniji teleskop TESS je visoko osjetljivi teleskop veličine automobila, lansiran u travnju 2018. Dva mjeseca kasnije smjestio se u jedinstvenu orbitu između Zemlje i Mjeseca i počeo skenirati nebo udaljeno do 300 svjetlosnih godina od našeg Sunčevog sustava. Konkretno, TESS traži egzoplanete, planete koji kruže oko drugih zvijezda.

U potrazi za tim egzoplanetima, TESS promatra tisuće zvijezda. Svaku točku promatra 27 dana prije no što počne snimati novi kadar. TESS će do kraja misije za godinu dana promotriti više od 85% neba. Znanstvenici očekuju da će identificirati tisuće kandidata za egzoplanete, od kojih bi neki mogli biti naseljivi.

TESS je dosad pronašao više od 850 potencijalnih novih planeta, a dosad je njih 24 potvrđeno kao egzoplaneti. Tri novootkrivena planeta nalaze se među deset najbližih potvrđenih planeta.

Mali dijelovi slagalice

Novootkriveni zvjezdani sustav od našeg se razlikuje po tome što tamošnja stjenovita super-Zemlja nije puno manja od svojih susjeda.

'Postoji puno malih dijelova slagalice koje možemo riješiti ovim sustavom', rekao je Maximilian Günther, objašnjavajući značaj otkrića u časopisu Nature Astronomy.

Naš Sunčev sustav karakteriziraju ogromne razlike u veličini i sastavu malih, stjenovitih unutarnjih planeta (Merkur, Venera, Zemlja i Mars) i udaljenih ledenih divova (Neptun i Uran). Astronomi se nadaju kako će im dva sub-Neptuna pomoći da shvate formiraju li se mali, kameniti planeti nalik Zemlji na isti način kao ledeni divovi, ili nastaju na neki potpuno drugačiji način.

Poput biserne ogrlice

Novi svjetovi imaju jedinstvenu matematičku kvalitetu koju istraživači još ne razumiju u potpunosti. Dvije unutarnje planete imaju omjer 3:5 jer super-Zemlji treba tri dana da zaokruži oko svoje zvijezde. Bliži sub-Neptun orbitira pet dana, a vanjski jedanaest.

'Ti se planeti nižu poput bisera na žici', rekao je Günther.

Slična matematika javlja se na planetima koji kruže oko drugih zvijezda i u mjesecima Jupitera.

Zvijezda TOI-270 idealna je za proučavanje svojstava ovih planeta jer je relativno blizu Zemlje i zato sjajna. Uz to, mada je riječ o vrsti patuljastoj zvijezdi kakve obično imaju puno bljeskova i solarnih oluja, TOI-270 je neobično tih jer je star i manje aktivan.

Potraga se nastavlja

Istraživači će zvjezdani sustav nastaviti proučavati drugim alatima, uključujući svemirski teleskop James Webb, koji bi se trebao lansirati 2021. U međuvremenu, TESS će svoju pozornost usmjeriti na sjevernu polovicu neba, nakon što je posljednju godinu proučavao južnu, javlja Business Insider.