Što čitati preko ljeta? Ljeto, miris morske soli, zvuk valova i Sunčeve zrake. Asocijacija je potpuno jasna. Knjiga. Ništa toliko jasno ne asocira na knjigu kao ljetni odmor. Većina nas ostatak godine stavlja ih na stranu u nadi da će preko ljeta imati dovoljno vremena da im se posveti. Moram priznati da ja tako radim i s pogledom ne samo na ljetni odmor, nego i na neki budući, apstraktni odmor (mirovina?), za koji se nadam da se nikada neće dogoditi.

Vjerujem da ste tako i vi stavili nekoliko knjiga na stranu s namjerom da ih pročitate ovo ljeto. Ako slučajno niste, evo nekoliko zanimljivih popularno-znanstvenih knjiga koje su se unatrag godinu dana pojavile na policama knjižara.

Benjamin Labatut, Kada više ne razumijemo svijet, Vuković & Runjić 2022.

Znanstvenici i znanstvena istraživanja često su predmet romansiranih biografija iz kojih se lako stječe pogrešan dojam o tome što je to znanost i kako znanstvenici djeluju. Čitajući takva djela kao srednjoškolac i student, često sam mislio da su znanstvenici nepogrešivi ljudi koji od početka svoga rada točno znaju što žele raditi, što će otkriti i na koji način će doći do otkrića. Zbog te, potpuno pogrešne slike o znanosti i znanstvenicima, rijetko viđamo romane u kojima su oni glavni likovi jer ih je upravo zbog takve svijesti o njima teško prikazati kao one s kojima se moguće poistovjetiti. Benjamin Labatut u svom romanu ide u suprotnom smjeru.

Uzima četiri svjetski poznata znanstvenika i na temelju njihovih uspješnih karijera gradi fiktivne priče kako bi pokazao što to znanost uistinu jest - slučajnost, isprobavanje ludih teorija, opsesija, potraga za znanjem i davanjem smisla nepoznatom i neriješenom. U svakom sljedećem poglavlju priča se sve više iz realne sfere pomiče prema fikciji, ali je i dalje čvrsto bazirana na realnim ljudima i događajima. Upravo kroz taj pomak iz realnog u fantastično autor izgrađuje najromantičniji prikaz znanstvenika koji sam vidio.

Carlo Rovelli, Helgoland, Vuković & Runjić 2023.

Na Helgolandu - Svetom otoku u Sjevernom moru gotovo da nema stabala i peludi je vrlo malo. Iz tog razloga mladi Werner Heisenberg došao je ondje kako bi se riješio alergijskih problema. Više od alergije mučili su ga problemi koje mu je zadao svjetski poznati znanstvenik Niels Bohr. Godinama prije Bohr je napisao jednadžbe koje su mogle predvidjeti svojstva kemijskih elemenata, ali nikome nije bilo jasno zašto formule izgledaju tako kako izgledaju i zašto funkcioniraju. Heisenberg je naumio razriješiti tu enigmu. Upravo kroz priču o Heisenbergovu boravku na Helgolandu i problemima s kojima se suočio, Rovelli pokreće jednu od najlucidnijih rasprava o kvantnoj mehanici ikada napisanih.

Stuart Russell, Kao čovjek, Planetopija 2022.

Sredinom prošle godine pojavio se Midjourney, nekoliko mjeseci kasnije i ChatGPT i sve je odjednom postalo drugačije. Naše generacije imaju priliku živjeti u doba velikih tehnoloških promjena u području razvoja i primjene umjetne inteligencije te je ona tema svakodnevnih razgovora jednako kao što je svemirska utrka bila najveća tema šezdesetih godina prošloga stoljeća. Što je to uopće umjetna inteligencija? Kako se razvija i u kojim smjerovima? Odakle je razvoj krenuo i što su zamišljali prvi znanstvenici koji su se bavili umjetnom inteligencijom? Odgovore na sva ova pitanja pronaći ćete u knjizi 'Kao čovjek'. Profesor Stuart Russell profesor je na Kalifornijskom sveučilištu u Berkeleyju i jedan od najpoznatijih autoriteta u području umjetne inteligencije. Njegov udžbenik 'Artificial Intelligence: A Modern Approach' koriste studenti u cijelom svijetu na uvodnim kolegijima iz područja umjetne inteligencije, no za čitanje tog udžbenika potrebno je solidno predznanje matematike i računarstva. Knjiga 'Kao čovjek' popularna je knjiga o umjetnoj inteligenciji koju svatko može čitati i razumjeti. Za razliku od onih pretjerano katastrofičnih ili knjiga u kojima se nekritički glorificira umjetna inteligencija, profesor Russell promišlja o tome kako razvijati sigurne sustave umjetne inteligencije. Po uzoru na Asimovljeva tri pravila robotike, kreirao je tri principa za razvoj blagotvornih sustava umjetne inteligencije, ali ne kao tri eksplicitna pravila kojih se programeri trebaju držati, nego kao smjernice o kojima treba razmišljati u cilju stvaranja strojeva što ne predstavljaju nikakvu prijetnju ljudskoj vrsti, ma koliko inteligentni bili.

Carlo Rovelli, Na krilima leptira, TIM press 2022.

Rovelli nije samo svjetski poznat fizičar, on je pjesnik znanosti, filozof koji se upušta u interpretacije kvantne mehanike, gravitacije, prostora i vremena na način koji nisam vidio ni kod jednog fizičara. I ne staje na tome. Ulazi u rasprave o društvu, obrazovanju, prošlosti, sadašnjosti i budućnosti znanosti te povezuje znanost i umjetnost potpuno drugačije od drugih znanstvenika. Dante i fizika prirodno su povezani jer vrhunska znanost i velika poezija dolaze do istih zaključaka, ali možda drugačijim putem. Njegovi eseji, koje je godinama pisao za Corriere della Sera, potraga su intelektualca širokih pogleda za novim idejama i perspektivama.

Kai Bird, Martin J. Sherwin, American Prometheus: The Triumph and Tragedy of J. Robert Oppenheimer, nema prijevoda

U kina je krenuo 'Oppenheimer', novi film Christophera Nolana, jedan od najiščekivanijih ove godine. Baziran je upravo na knjizi 'American Prometheus' i jedan od njenih autora bio je i jedan od scenarista filma. Riječ je o priči o poznatom američkom znanstveniku J. Robertu Oppenheimeru i njegovoj ulozi u projektu Manhattan, američkom projektu izgradnje atomskog oružja, projektu koji će promijeniti tijek povijesti. Oppenheimer je bio teorijski fizičar, jedan od najtalentiranijih u svojoj generaciji, voditelj laboratorija u Los Alamosu, otac atomske bombe, ali i osoba koja se cijeli život borila s periodima depresije. Poznata je njegova izjava da mu je fizika potrebnija od prijatelja. Oppenheimer je bio kompleksan čovjek još kompleksnijega života. Podario je SAD-u atomsku bombu, čime je ubrzao kraj Drugoga svjetskog rata, ali to mu nije donijelo mir i slavu, nego probleme s kojima se nosio sljedećih 20 godina. Autori su dvadeset i pet godina istraživali Oppenheimera, njegov život, njegovu ulogu u projektu Manhattan, kao i proces kroz koji je prošao u McCarthyevoj eri te stavili na papir nevjerojatnu biografiju koja se čita kao kriminalistički roman.