Turing je u radu 'On Computable Numbers, with an Application to the Entscheidungsproblem' razvio apstraktni model univerzalnog računala koji je modelirao prema čovjeku koji na papiru rješava neki problem slijedno primjenjujući zadana pravila
Alan Turing, engleski matematičar, rođen je na današnji dan 1912. godine u Londonu. Ovaj matematički genij ostvario je iznimne napretke u područjima matematike, logike, kriptografije, računarstva, umjetne inteligencije i biologije.
Fundamentalno pitanje koje je mučilo matematičare na početku dvadesetog stoljeća bilo je koji su matematički problemi rješivi korištenjem formalnog matematičkog sustava bez korištenja intuicije. 'Entscheidungsproblem', tj. problem odlučivanja, formulirali su njemački matematičari David Hilbert i Wilhelm Ackermann 1928. godine navodeći da ako uzmemo u obzir sve aksiome matematike, postoji algoritam koji može odrediti istinitost bilo koje matematičke tvrdnje.
Među onima koji su pokušali riješiti ovaj problem bio je i Turing koji je u svom radu 'On Computable Numbers, with an Application to the Entscheidungsproblem' iz 1936. godine negirao postojanje takvog algoritma. U radu je razvio apstraktni model univerzalnog računala koji je modelirao prema čovjeku koji na papiru rješava neki problem slijedno primjenjujući zadana pravila. Računalo je zamislio kao stroj koji ima mogućnost čitanja, pisanja i brisanja simbola na beskonačno dugoj traci podijeljenoj na ćelije. Ćelije mogu biti prazne ili sadržavati simbol 1 ili 0. Stroj se pomiče po traci i čita sadržaj ćelije te odlučuje koja mu je sljedeća radnja na temelju očitane vrijednosti i zadanog pravila. Konačan ishod je odgovor zapisan na vrpci u obliku niza simbola (1 i 0). Opisani stroj, danas poznat kao Turingov stroj, zapravo je prototip svakog modernog računala. Korištenjem ove apstrakcije, Turing je pokazao da postoje stanja za koja računalo nikada neće doći do odgovora, odnosno vrtjet će se u beskonačnoj petlji.
vezane vijesti
Za vrijeme Drugog svjetskog rata, Turing se pridružio tajnom projektu Ultra u Bletchley parku, koji je okupljao najbolje matematičare i kriptografe onoga vremena. Njihov zadatak bio je probijanje Enigme, uređaja koji je nacistička Njemačka koristila za kodiranje svoje komunikacije. Turing i njegov tim su u konačnici uspjeli u svom pothvatu, za koji neki povjesničari smatraju da je skratio rat za dvije do četiri godine i spasio milijune života.
Zanimljiva je i činjenica da je Turing u ovom periodu s kolegama u Bletchley parku raspravljao o računalima koja 'razmišljaju.' Svoja razmišljanja i zaključke pretočio je 1950. godine u članak pod nazivom 'Computing machinery and intelligence.' Članak započinje rečenicom: 'Predlažem da razmotrimo pitanje, Mogu li strojevi razmišljati?' Prema intuiciji o ljudskoj inteligenciji gradi sliku umjetne inteligencije i postavlja temelj za narednih 50 godina istraživanja ovog područja. U članku predstavlja nekoliko strategija razvoja umjetne inteligencije, kao i testa za omogućavanje njezina prepoznavanja (Turingov test). Iznosi i mišljenje da umjetnu inteligenciju moramo kao dijete učiti na primjerima, a ne graditi inteligenciju odrasla čovjeka.
Ovaj tekst tek je zagrebao ostavštinu ovog genijalnog uma i sigurno ćemo još pisati o njegovim doprinosima znanosti. Nažalost, počinio je samoubojstvo u 41. godini života, ne doživjevši zasluženo priznanje.
