Sir Frederick Gowland Hopkins, engleski biokemičar, rođen je na današnji dan 1861. godine u Eastbourneu. Kao učenik isticao se u mnogim područjima, posebice u kemiji. Zanimao se za živi svijet u svojoj okolini - motrio je strukture morske obale pomoću mikroskopa. Iskazivao je izrazitu literarnu sklonost; ljubav prema čitanju i pisanju rima. Već sa 17 godina uspješno je spojio svoje interese objavivši članak o bubi bombarder u časopisu 'The Entomologist'.

Položivši suradnički ispit Instituta za kemiju Sveučilišta u Londonu s iznimnim uspjehom, zaposlio se kao asistent Sir Thomasa Stevensona, toksikologa i predavača forenzičke medicine u bolnici Guy’s Hospital. Hopkins je medicinu i diplomirao 1894. godine te krenuo predavati toksikologiju i fiziologiju u istoj ustanovi. Četiri godine kasnije, Sir Michael Foster pozvao ga je na Sveučilište Cambridge kako bi poučavao kemijski aspekt fiziologije, u vrijeme dok biokemija još nije bila priznata kao znanost, za 'vrtoglavih' £200 godišnje.

Velik doprinos znanosti Hopkins je dao izoliravši aminokiselinu triptofan i dokazavši da ju nije moguće sintetizirati u tijelu, nego ju je potrebno unijeti prehranom. Dodatno, provodeći eksperimente hranjenja životinja umjetnim mlijekom (sastavljenim od bjelančevina, masti, ugljikohidrata i mineralnih soli), uočio je izostanak njihova rasta, dok je u slučaju hranjenja prirodnim mlijekom, proces rasta promatranih životinja tekao normalno zbog čega je zaključio da postoje 'dodatni hranidbeni faktori' u prirodnom mlijeku nužni za odvijanje života. Kasnije su ti faktori nazvani vitaminima.

Hopkins je danas smatran utemeljiteljem istraživanja i poučavanja biokemije u Engleskoj. Za svoj rad dobio je brojne nagrade, među kojima su i Kraljevska medalja te Copleyeva medalja Londonskog kraljevskog društva. Za otkriće vitamina dodijeljena mu je Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu 1929. godine.