Modeliranje nizozemskih istraživača sa Sveučilišta u Utrechtu pokazuje da čak i najučinkovitija strategija praćenja kontakata neće uspjeti smanjiti širenje zaraze ako se testira tri ili više dana nakon razvijanja simptoma. Svako odgađanje praćenja kontakata mora biti izbalansirano bržim testiranjem kako se virus ne bi mogao eksponencijalno širiti, pokazuje njihov model. I još nešto: pronalaženje kontakata može se ubrzati tehnologijom mobilnih aplikacija.

'Traženje kontakata učinkovita je mjera sprečavanja širenja virusa SARS-CoV-2, ali samo ako je udio pronađenih kontakata visok, a sam proces traženja brz', kaže Mirjam Kretzschmar, profesorica sa Sveučilišta u Utrechtu i jedna od vodećih autorica studije.

Aplikacije ubrzavaju procese

Tamošnji istraživači pokušali su otkriti kakvu ulogu igra svaki korak u procesu traganja za zaraženima kako bi se maksimizirale šanse za uspjeh donesenih mjera.

'Otkrili smo da mobilne aplikacije mogu ubrzati proces pronalaženja potencijalno zaraženih ljudi, ali ako se testiranje odgodi za tri ili više dana, nikakve tehnologije ne mogu zaustaviti prijenos virusa', upozorava Kretzschmar.

Traženje kontakata uključuje pronalaženje i izolaciju svih osoba koje su bile u kontaktu sa zaraženom osobom kako bi se spriječilo daljnje širenje virusa. Ovu mjeru preporučuje i Svjetska zdravstvena organizacija.

Konvencionalne metode uključuju traganje za kontaktima zaraženih osoba, od kojih se traži da se prisjete svih s kojima su bili u kontaktu tijekom određenog razdoblja prije pojave simptoma. Kako bi ubrzale ovaj proces, neke su zemlje uvele upotrebu mobilnih aplikacija što automatski upozoravaju ljude u blizini zaražene osobe.

Potraga je uspješna ako se brzina prijenosa virusa, poznata pod kraticom R0, bude ispod broja jedan. To znači da se virus sa zaražene osobe u prosjeku prenese na manje od još jedne osobe.

Što pokazuju matematički modeli

U novoj studiji istraživači su koristili matematički model koji prikazuje različite korake i kašnjenja u procesu praćenja kontakata. To im je omogućilo da kvantificiraju kako takva kašnjenja utječu na broj R i udio slučajeva prijenosa što se mogu spriječiti za svaku dijagnosticiranu osobu.

Model pretpostavlja da se oko 40 posto prijenosa virusa događa prije nego što osoba razvije simptome. U nedostatku strategija za ublažavanje širenja virusa, svaka zaražena osoba virus će prenijeti na prosječno 2,5 osoba. Održavanjem razmaka, pod pretpostavkom da su bliski kontakti smanjeni za 40 posto, a povremeni kontakti za 70 posto, smanjit će se i broj reprodukcije na 1,2.

U najboljem scenariju model predviđa da bi se praćenjem kontakata broj osoba kojima zaraženi prenese virus mogao smanjiti na 1,2 ili čak 0,8.

Da bi to uspjelo, mora se testirati najmanje 80 posto osoba koje ispunjavaju uvjete, ne smije biti kašnjenja u testiranju nakon pojave simptoma i najmanje 80 posto kontakata mora biti identificirano istog dana kad su dobiveni rezultati testiranja.

Ako se testiranje odgodi za dva dana, da bi se broj R zadržao ispod jedan - trebalo bi odmah identificirati najmanje 80 posto kontakata, predviđa model te pretpostavlja da uobičajeno praćenje kontakata traje najmanje tri dana i manje je efikasno u pronalaženju kontakata od traganja pomoću tehnologija koje nude mobilne aplikacije.

Brzina je najvažnija

Nalazi predviđaju da će konvencionalno traženje kontakata uspjeti održati broj R ispod jedan ako osobe s Covidom-19 dobiju pozitivan rezultat testa istog dana kad razviju simptome virusa.

S druge strane, praćenje kontakata temeljeno na tehnologiji mobilnih aplikacija može odgoditi odlaganje testiranja do dva dana i zadržati broj R ispod jedan, sve dok se prati najmanje 80 posto kontakata.

Odgodi li se ispitivanje za tri dana ili više, čak i savršen sustav koji bi popratio sve kontakte ne može dovesti broj R ispod jedan, pokazao je model istraživača sa Sveučilišta u Utrechtu.

Studija je otkrila da je smanjenje vremena između pojave simptoma i dobivanja pozitivnog rezultata testa najvažniji faktor za poboljšanje učinkovitosti traženja kontakata.

Optimalna ravnoteža

'Minimiziranje kašnjenja testiranja imalo je najveći utjecaj na smanjenje prijenosa virusa', otkriva profesor Marc Bonten, jedan od vodećih autora studije. 'Treba testirati što više zaraženih, a buduće studije trebaju se usredotočiti na utvrđivanje optimalne ravnoteže između udjela negativnih testova i učinkovitosti traženja kontakata.'

Autori napominju da njihov model ne uzima u obzir dobnu strukturu stanovništva. To može utjecati na udio asimptomatskih slučajeva jer su oni češći kod mlađih ljudi i djece, a mogu utjecati i na upotrebu mobilnih aplikacija. Model također ne uzima u obzir infekcije stečene u bolnicama i drugim ustanovama, poput staračkih domova.

Postoje još neka pitanja na koja bi trebalo obratiti pažnju, ističu nezavisni istraživači. Ne ulazeći u probleme zaštite privatnosti i sigurnost aplikacija, valjalo bi istražiti i to koliko precizno pametni telefoni mjere nečiju blizinu.

'Traganje za kontaktima ključna je komponenta borbe protiv širenja pandemije. Mobilne aplikacije obećavaju. Međutim treba preispitati njihovu uporabu u stvarnom životu, uz multidisciplinarni angažman tehnologa, epidemiologa, stručnjaka za javno zdravstvo i javnosti', predlažu profesorica s Harvarda Louise Ivers i Daniel J. Weitzner s MIT-a.