Znanstvenici su po prvi put u povijesti uspjeli otkriti znakove planeta smještenog u drugoj galaksiji. Ovaj intrigantni rezultat, piše NASA, postignut je uz pomoć promatračnice Chandra te otvara prozor u istraživanje egzoplaneta na vrlo velikim udaljenostima.

Ovaj potencijalni egzoplanet se, konkretno, nalazi u spiralnoj galaksiji Messier 51 (skraćeno, M51), više poznatoj kao galaksija Vrtlog.

Što su to egzoplaneti?

Egzoplaneti se definiraju kao planeti koji se nalaze izvan našeg Sunčevog sustava. Donedavno su astronomi takve planete pronalazili diljem Mliječnog puta - naše rodne galaksije, s time da su svi do sad pronađeni svjetovi smješteni na udaljenosti manjoj od 3000 svjetlosnih godina od Zemlje. Egzoplanet koji kruži oko Messiera 51 nalazi se na udaljenosti od 28 milijuna svjetlosnih godna od Zemlje, što znači da je tisućama puta udaljeniji od onih koje smo promatrali do sad.

Put prema novim otkrićima

'Pokušavamo otvoriti potpuno novo poglavlje u potrazi za drugim svjetovima potragom za planetima u spektru x-zraka, strategiji koja omogućava njihovo otkrivanje u drugim galaksijama' rekla je voditeljica projekta Rosanne Di Stefano iz Centra za astrofiziku u Harvardu & Smithsonianu. Istraživanje je, dodajemo, objavljeno u časopisu Nature Astronomy.

Ovaj novi rezultat temeljen je na tranziciji, događajima tijekom kojih planet napravi sjenu prolaskom između zvijezde i Zemlje. Astronomi pomoću satelita na tlu i u orbiti poput Keplera i TESS traže padove u intenzitetu optičkog svjetla, elektromagnetskoj radijaciji koju mogi vidjeti ljudi, omogućivši im otkriće tisuća udaljenih planeta.

Di Stefano i kolege su umjesto potrage za padovima intenziteta svjetla tražili padove u svjetlini binarnih sustava sačinjenih od 'obične' i neutronske zvijezde ili crne rupe koja u sebe uvlači plinove. Materijal u blizini neutronske zvijezde se jako zagrijava i samim time počinje emitirati x-zračenje.

S obzirom da je područje koje izbacuje x-zrake maleno, planet koji ispred njega prolazi može blokirati dio tog zračenja, svtorivši priliku za registriranje tranzicije pomoću koje znanstvenici već godinam otkrivaju nove planete. Problem je, doduše, što su ovakve tranzicije jako kratke te ih je puno teže prepoznati.

Planet iz druge galaksije

Tim je ovu temu koristio za prepoznavanje planeta u binarnom sustavu pod imenom M51-ULS-1 smještenom u M51. Sustav se sastoji se od crne rupe ili neutronske zvijezde koja kruži oko druge zvijezde koja ima dvadeset puta veću masu od našeg Sunca. Tranzit x-zraka prepoznat uz pomoć Chandrinih očitanja trajao je oko tri sata, odnosno do trenutka kad se emisija x-zraka spustila na nulu. Prema ovim i ostalim sakupljenim informacijama znanstvenici su pretpostavili da se tamo nalazi kandidat za titulu egzoplaneta - svemirski putnik veličine Sautrna koji kruži oko neutronske zvijezde ili crne rupe na dvostrukoj većoj udaljenosti od one između Saturna i Sunca.

Prije nego što stopostotno zaključimo da se tamo nalazi pravi planet, treba nam više podataka. Jedan od izazova pri praćenu planeta koji imaju ogromne orbite je što će se sljedeći put pred suncem pojaviti za 70 godina, spriječivši bilo kakva nastojanja u potvrđivanju njegovog postojanja. Zatamnjenje svjetla moglo je biti uzrokovano oblakom prašine, makar je to vrlo mala vjerojatnost - model planeta se podudara sa podatkovnim pretpostavkama, no kao što smo već spomenuli, treba im još jedan tranzit za stopostotnu potvrdu.

Burna prošlost i svijetla budućnost

Ako u sustavu M51-ULS-1 zbilja postoji planet, on je imao vrlo turbulentu i nasilnu prošlost - trebao je preživjeti supernovu kojom je stvorena neutronska zvijezda. Da stvar bude još gora, budućnost planeta je također neizvjesna s obzirom da postoji objektivna šansa da će i susjedna zvijezda uskoro eksplodirati i opet okupati planet u opasnim x-zrakama.

Autori studije će u drugim galaksijama pokušati pronaći slične planete uz pomoć Chandre i ESA-inog XMM-Newtona. Skupine podataka dostupne su za još 20 galaksija uključujući one koje podsjećaju na M31 i M33 te koje su puno bliže od M51 - ovo znači da ćemo moći promatrati tranzicije planeta koje se, uz malo sreće, ponavljaju češće od jednom u 70 godina. Još jedna primjena x-zraka moguća je i u našoj galaksiji - potraga za planetima smještenima u neobičnim okolišima.