'Vjerujem da ima puno ljudi kojim u ovim trenucima nije stalo do čitanja znanstvenih radova ili znanstveno-popularnih objava o pokupskom potresu s epicentrom kod Petrinje od 29. prosinca 2020. S njihovom tragedijom svi suosjećamo, međutim, isto tako ima vas puno u užem epicentralnom području, u Zagrebu i drugim mjestima na koje je potres djelovao psihički, i jasno je da vas interesira kako protumačiti iskustvo koje je ovoga puta bilo drugačije nego kod potresa s epicentrom kod Markuševca i Kašine od 22. ožujka 2020.', piše ugledni geofizičar Hrvoje Tkalčić sa Sveučilišta u Canberri, čiji post s Facebooka donosimo u skraćenom obliku.

Tkalčić u svom postu progovara o površinskim valovima jer vjeruje da je njihovo razumijevanje važno u kontekstu ovog zadnjeg potresa. Tkalčiću, kaže, nije cilj komentirati valjanost pojedinačnih rezultata nego jednostavno pomoći u interpretaciji slika koje su se pojavile u medijima.

Također, kaže, nije mu cilj komentirati je li pomak na kraju bio 10, 20 ili 30 cm; ovo su ionako preliminarni rezultati i daljnja analiza podataka će pokazati s većom preciznošću o kojim pomacima se radilo. Kao primjer odlučio je koristiti interferogram dr. Marina Govorčina, geodeta s Geodetskog fakulteta Sveučilista u Zagrebu koji se već istakao značajnim radovima i pred kojim je sjajna znanstvena budućnost. (...)

'Zamotani' InSAR interferogram Marina Govorčina dobiven je podacima satelita Sentinel-1 koji se nalazi u orbiti iznad Zemlje na oko 693 km, i koji odašilje elektromagnetske valove valne duljine 5.6 cm. On je preletio nešto zapadnije od Petrinje. (...) sada znamo da je njegova efektivna valna duljina 2.8 cm, i zato je pomak izražen na skali od 0 do 2.8 cm.

Kada bi prebrojali kolobare na zapadnoj i istočnoj strani pokupskog rasjeda (koji je označen crvenom bojom), bilo bi ih oko 10 na zapadnoj i 7 na istočnoj strani. Množenjem broja valnih ciklusa s 2.8 cm, dobije se procjena ukupnog pomaka 28 cm prema satelitu na zapadu i odmaka od oko 20 cm na istočnoj strani rasjeda.

Treba još imati na umu da se te vrijednosti naknadno trebaju pretvoriti u horizontalnu i vertikalnu komponentu gibanja. Kada se to napravi, može se izračunati koliko se točno pomaklo zapadno odnosno istočno krilo ovoga rasjeda. U svakom slučaju, ovaj interferogram je potvrda da je mehanizam potresa bio takav da je došlo do desnog lateralnog pomaka po pružanju rasjeda, naime istočno (gornje) rasjedno krilo pomaklo se prema jugoistoku (desno) u odnosu na zapadno (donje).

Crvena 'lopta za plažu' pokupskog potresa iz prosinca 2020. na slici to i pokazuje. Osim toga, došlo je i do spuštanja istočnog i podizanja zapadnog krila.

Dalje, može se interpretirati – prema blago vidljivom diskontinuitetu koji se pruža paralelno s rasjednom linijom – da su se rasjedna krila pomakla ne samo u zemljinoj unutrašnjosti nego da se pucanje rasjeda proširilo sve do njezine površine, i zato bi se na površini Zemlje trebali vidjeti jasni tragovi (tu treba pripaziti kod interpretacije jer internetom kolaju razne fotografije, i nije sve što se vidi rasjedna linija, nego na nekim mjestima dolazi do odrona tla i drugih pojava uslijed potresa).

Međutim, iz interferograma se može vidjeti da na mjestu gdje očekujemo da se rasjedna linija manifestirala na površini ne postoji dobra korelacija (ne vide se jasno kolobari), pa se ne može odmah reći koliko je ta linija duga dok se to ne potvrdi direktnim opažanjem na terenu. Mogla bi biti oko 15, a možda i oko 25 km duga', piše, između ostaloga Tkalčić u svom najnovijem postu na Facebooku.