Vladimir Prelog ubraja se među najveće hrvatske znanstvenike i velikane uopće. Bio je jedan od najvećih organskih kemičara 20. stoljeća, kojeg su za života nazivali kraljem kemije, Mozartom organske kemije, pionirom farmaceutske kemije i pionirom stereokemije. Govorio je da kemiju uči cijeli život, pa je i svojoj autobiografiji dao naslov 'Moja 132 semestra kemije'', kazao je tim povodom predsjednik HAZU-a, akademik Zvonko Kusić

Prvi čovjek HAZU-a istaknuo je kako je Prelog tijekom djelovanja u Hrvatskoj utemeljio i podignuo na europsku razinu Zagrebačku školu organske kemije, a suradnjom s tvrtkom Kaštel, pretečom Plive, unaprijedio je i hrvatsku farmaceutsku industriju, koja se njegovom zaslugom počela razvijati bez stranih licenci.

'Danas se mnogo govori o potrebi povezivanja znanosti s gospodarstvom, a Prelog je u tome imao važnu ulogu još prije 80 godina. Mnogi Prelogovi učenici ostvarili su zapažene uspjehe u farmaceutskoj industriji, među njima i Slobodan Đokić, voditelj tima stručnjaka koji su 1980. izumili svjetski poznati antibiotik Sumamed. I nakon odlaska u Švicarsku ostao je povezan sa svojom domovinom Hrvatskom, kao i s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti', naglasio je Kusić, dodajući kako je Prelog kao profesor u Zürichu rado prihvaćao hrvatske kemičare na doktorski i postdoktorski studij, osiguravao im stipendije i specijalizacije i bio im mentor.

Kusić nije propustio naglasiti Prelogovo domoljublje i mirotvorstvo te je istaknuo kako je naš istaknuti znanstvenik za vrijeme agresije na Hrvatsku podigao glas protiv rata i razaranja i među prvima potpisao apel nobelovaca za mir u Hrvatskoj.

Vladimir Prelog rodio se 23. srpnja 1906. u Sarajevu, u kojem mu je otac, povjesničar Milan Prelog, radio kao profesor, a 1915. s obitelji se vratio u Zagreb, gdje je 1924. maturirao.

Za kemiju se počeo zanimati u trećem razredu srednje škole koju je pohađao u Osijeku te je već sa 16 godina objavio prvi znanstveni rad. Studirao je kemiju u Pragu te je 1929. doktorirao i radio u kemijskom laboratoriju do 1935., kad se vratio u Zagreb i postao docent na Tehničkom fakultetu

Bio je i suradnik tvornice farmaceutskih proizvoda Kaštel (danas Pliva), u kojoj je uredio istraživački laboratorij, poslije razvijen u Plivin istraživački institut. Prelog se u svojem radu orijentirao na organsku sintetsku kemiju, tragajući za novim spojevima koji bi ponajprije bili temelj za proizvodnju lijekova, bojila i drugih proizvoda. Ubrzo je s mlađim suradnicima i studentima započeo istraživanje kemije kinina i srodnih spojeva te proizvodnju streptazola, jednog od prvih komercijalnih sulfonilamida.

Prvi je sa svojim doktorandom Rativojem Seiwerthom sintetizirao adamantan, ugljikovodik vrlo stabilne policikličke strukture. U sedam godina djelovanja u Zagrebu Prelogova je radna skupina objavila čak 48 znanstvenih radova. Rezultati tih istraživanja učinili su zagrebačku organsku kemiju poznatom u svijetu.

Nakon izbijanja Drugog svjetskog rata Prelog 1941. odlazi u Švicarsku i postaje predavač na Saveznoj tehničkoj visokoj školi (ETH) u Zürichu te blisko surađuje s hrvatskim kemičarom Lavoslavom Ružičkom, dobitnikom Nobelove nagrade za kemiju 1939., kojeg 1957. nasljeđuje na čelu Laboratorija za organsku kemiju

Glavno područje Prelogova rada bila je stereokemija, odnosno istraživanje prostornog rasporeda atoma u molekuli te utjecaj tog rasporeda na fizikalna i kemijska svojstva molekule.

Vladimir Prelog umro je u Zürichu 7. siječnja 1998.