U vrhu hrvatske Vlade održan je važan sastanak na kojem su usuglašena tri ključna dokumenta koji će oblikovati budućnost nacionalne obrane. Uz premijera, na sastanku su sudjelovali potpredsjednici Ivan Anušić i Davor Božinović, ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, predstavnici Glavnog stožera Oružanih snaga te ostali visoki dužnosnici
Tijekom sastanka raspravljalo se o dovršetku strategije nacionalne obrane, dugoročnom planu razvoja Oružanih snaga RH te izmjenama Zakona o obrani, s posebnim naglaskom na ponovno uvođenje obveznog temeljnog vojnog osposobljavanja, javlja 24sata.
Dva od tri dokumenta – strategija i plan razvoja vojske – već su prilagođena novim globalnim sigurnosnim okolnostima. Kako doznaje 24sata.hr, sudionici sastanka dali su jednoglasnu podršku prijedlozima, a dokumenti će uskoro biti upućeni predsjedniku Zoranu Milanoviću radi daljnjeg usuglašavanja.
Izmjene zakona u zadnjoj fazi
Treći i najosjetljiviji dokument odnosi se na izmjene Zakona o obrani, kojima se predviđa ponovno uvođenje vojnog roka. Trenutno su izmjene u fazi finalizacije, a očekuju se dodatna usklađivanja.
Zakon bi, prema planu, u lipnju trebao ući u javno savjetovanje, a prvo čitanje u Hrvatskom saboru planirano je za srpanj. Drugo čitanje očekuje se u rujnu, dok bi konačno glasanje trebalo biti održano u listopadu. I ovaj zakon, poput prethodna dva dokumenta, bit će upućen na konzultacije s predsjednikom.
Dva mjeseca vojne obuke i 1100 eura naknade
Kako ističu sugovornici, ovogodišnji cilj je postaviti cjelokupni pravni okvir za ponovno uvođenje vojne obuke. Ministar obrane ranije je najavio da će temeljno vojno osposobljavanje trajati dva mjeseca.
Ročnici će imati pravo na mjesečnu naknadu u iznosu od oko 1100 eura, a uz to će im biti osigurani smještaj i prehrana. Vrijeme provedeno u službi priznaje se kao radni staž, a predviđena je i prednost pri zapošljavanju u državnim i javnim službama.
Alternativa vojsci: Civilna zaštita ili rad za lokalnu zajednicu
Za one koji odbiju vojni rok zbog priziva savjesti, Vlada planira dvije alternative. Prva opcija predviđa tromjesečni angažman u sklopu civilne zaštite, gdje bi mladi prošli obuku za djelovanje u kriznim situacijama poput požara, potresa i poplava. Za ovu vrstu služenja predviđena je znatno niža naknada – oko 250 eura mjesečno.
Druga opcija odnosi se na četveromjesečni angažman u lokalnoj samoupravi, gdje bi ročnici obavljali komunalne poslove poput košnje trave ili čišćenja kanala. No, još uvijek nije konačno definirano hoće li se taj oblik služenja također računati u radni staž. Kako navodi izvor za 24sata.hr, “nije dogovoreno, odnosno treba finalizirati, hoće li taj dio obuke biti uračunat u staž.”
vezane vijesti
Uskoro jasnija slika
Odluka o ponovnom uvođenju vojnog roka dolazi u trenutku kada se sve više zemalja EU okreće jačanju svojih obrambenih kapaciteta. Hrvatski model, po svemu sudeći, pokušava pomiriti nacionalne potrebe s društvenim očekivanjima i pravima pojedinaca. “Ove godine bit će postavljen cijeli pravni okvir za temeljno vojno osposobljavanje”, potvrdio je sugovornik za 24sata.hr.
Hoće li prijedlog dobiti podršku javnosti, ostaje za vidjeti u mjesecima koji dolaze, a najkasnije do jeseni – sve bi trebalo biti spremno.
