Dansko Ministarstvo obrane objavilo je u utorak da će vojni rok za žene biti uveden s odgodom od dvije godine
„U svjetlu aktualne obrambene i sigurnosne situacije, oružane snage moraju regrutirati veći broj ljudi“, izjavio je ministar obrane Troels Lund Poulsen, javlja Bloomberg.
Prema novim pravilima, žene koje navrše 18 godina nakon 1. srpnja 2025. godine mogle bi, počevši od iduće godine, biti uključene u godišnje izvlačenje u kojem se određuje tko će morati služiti obvezni vojni rok – postupak koji se već primjenjuje na muškarce.
„Ovo je snažan korak prema potpunoj ravnopravnosti muškaraca i žena, a cilj nam je da ta jednakost stupi na snagu do 1. srpnja 2025. godine“, naglasio je Poulsen. Godišnje izvlačenje provodit će se samo ako ne bude dovoljan broj dobrovoljaca.
Osim proširenja obveze na žene, novi propisi predviđaju i produljenje trajanja vojnog roka – s dosadašnja četiri mjeseca na čak 11 mjeseci.
U kontekstu sve većih sigurnosnih izazova, posebno zbog rastuće prijetnje iz Rusije, Danska je već u veljači najavila dodatnih 6,8 milijardi eura za obrambeni proračun za razdoblje 2026.–2027., nakon što je prethodne godine već odobrila povećanje od 5,4 milijarde eura.
Povećanje obrambenog proračuna dodatno naglašava ozbiljnost s kojom Danska pristupa trenutnoj sigurnosnoj situaciji u Europi. Ova sredstva namijenjena su modernizaciji vojne opreme, povećanju broja vojnog osoblja te jačanju obrambenih sposobnosti zemlje.
Europa ubrzano ulaže u vojsku i oružje
Ovi potezi odražavaju širi trend među europskim zemljama koje, suočene s rastućim prijetnjama, revidiraju svoje obrambene politike i povećavaju ulaganja u sigurnost. Danska, kao članica NATO-a, ovim mjerama također doprinosi kolektivnoj sigurnosti saveza i jačanju obrambenih kapaciteta Europe u cjelini.
Ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine bila je prekretnica u obrambenoj politici mnogih europskih država. Mnoge zemlje koje su desetljećima smanjivale svoje vojske, sada ponovno ulažu u obranu, uvode obvezni vojni rok ili ga reformiraju.
Signali ozbiljnih promjena u Europi
Danski potez dolazi u trenutku kada i druge zemlje razmatraju slične mjere:
- Njemačka je u više navrata najavila da razmatra povratak obveznog vojnog roka, koji je suspendiran 2011. godine.
- Švedska je već reaktivirala vojnu obvezu 2017., a sada planira proširiti njezin opseg.
- Norveška već godinama ima obvezni vojni rok za oba spola.
- Finska – koja se upravo pridružila NATO-u – razmatra reformu regrutacijskog sustava kako bi bolje odgovorila na sigurnosne izazove na granici s Rusijom.
Danska je do sada imala dobrovoljni model vojnog roka za žene, iako su se mogle prijaviti ravnopravno s muškarcima. Zanimljivo je da je među ženama vladala visoka motivacija – prema podacima iz 2023. koje je objavio AFP, više od 20% svih novaka činile su žene, i to na dobrovoljnoj bazi.