Stručno povjerenstvo, koje je uspostavilo američko veleposlanstvo u Bosni i Hercegovini sa zadaćom da predloži način preustroja Federacije BiH, završilo je svoj rad predloživši 180 različitih preinaka i mjera, no nije se jasno odredilo prema kompliciranom administrativno-teritorijalnom ustroju tog entiteta, prenose u utorak lokalni mediji u BiH. Predložene preinake trebaju biti u cijelosti predstavljene na posebnoj konferenciji što će se održati 14. i 15. svibnja u Sarajevu, a za sada se zna kako je predloženo smanjenje broja sadašnjih županija, no ne i to koliko bi ih ubuduće trebalo biti.
Washingtonskim sporazumom iz 1994. godine, čiji je potpisnik i Hrvatska, FBiH je ustrojena kroz deset županija od kojih je osam ili s hrvatskom ili s bošnjačkom većinom dok su dvije, Hercegovačko-neretvanska i Srednjobosanska, s približno podjednakim udjelom dva konstitutivna naroda u tzv. mješovitom režimu upravljanja.
Stručni tim u kojemu su sveučilišni profesori Mile Lasić iz Mostara, Kasim Trnka i Mirjana Nadaždin iz Sarajeva te odvjetnik i nekadašnji predsjednik FBiH Krešimir Zubak i građanski aktivist i stručnjak za politički sustav Vehid Šehić sugerirali su tek kako bi ključni kriterij za preustroj sadašnjeg županijskog sustava trebao biti ekonomski, no pritom valja uzeti u obzir i nacionalni moment odnosno strukturu stanovništva, prenio je 'Dnevnom avazu' neimenovani izvor iz veleposlanstva SAD.
Preciznije promjene definirane su na planu upravljanja Federacijom i smanjenja njezina administrativnog aparata pri čemu bi opet većim županijama bila osigurana i veća zastupljenost u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti FBiH. Tako je predloženo ukidanje funkcija predsjednika i dva dopredsjednika FBiH, na čijem bi čelu ubuduće trebali biti predsjednik parlamenta i dva zamjenika koji bi istodobno bili predsjednici Zastupničkog odnosno Doma naroda.
Njih trojica kao i predsjednik vlade FBiH morali bi biti iz reda različitih naroda pa bi se time riješilo i pitanje zastupljenosti manjinskih etničkih skupina na ključnim dužnostima. Federalna bi vlada ubuduće imala manje ministara, a smanjio bi se i broj zastupnika u entitetskom parlamentu.
Ograničila bi se i primanja dužnosnika pa bi ona ubuduće mogla dosezati maksimalni iznos od tri prosječne plaće u entitetu. Rezultat je to procjene kako izabrani dužnosnici 'moraju imati osjećaj za stanje u zemlji' te se stoga njihova primanja izravno vezuju za primanja ostalih zaposlenih.
Dom naroda, koji sada ima gotovo sve ovlasti kao i Zastupnički dom jer mora potvrditi gotovo sve zakone i odluke, ubuduće bi odlučivao samo o ključnim pitanjima poput zaštite vitalnog nacionalnog interesa, donošenja proračuna i promjena ustava. Svi prijedlozi stručne skupine na predstojećoj će konferenciji biti predstavljeni kao radna verzija podložna promjenama, a tek nakon rasprave uslijedit će izrada konačne verzije ustavnih promjena koja će onda kao prijedlog biti poslana parlamentu na razmatranje i eventualno usvajanje.
