Za temperaturni rekord možemo okriviti dva ključna čimbenika – prije svega ljudski utjecaj na globalno zatopljenje, ali i snažan prirodni fenomen El Niño čiji će se utjecaj nastaviti i u 2016.

No to nije jedini loš rekord po kojem ćemo pamtiti ovu godinu. U njoj ćemo također po prvi puta u povijesti prijeći simboličnu granicu zatopljenja od 1°C u odnosu na predindustrijsku eru (period od 1880. do 1899.), a i globalne razine CO2 po prvi su puta tri mjeseca za redom prelazile 400 dijelova na milijun. Znanstvenici već niz godina upozoravaju da koncentracije CO2 trebaju ostati niže od 350 dijelova na milijun ako želimo spriječiti najgore posljedice globalnog zagrijavanja među kojima su jačanje oluja, podizanje razina mora i vremenski ekstremi.

Prema analizi WMO-a razdoblje od 2011. do 2015. bilo je najtopliji petogodišnji period u povijesti s brojnim ekstremnim događajima, osobito toplinskim valovima, a posljednja najtoplija godina bila je 2014.

Ova godina za sada je bila najtoplija u Južnoj Americi, Oceaniji i u Aziji, a druga najtoplija u Africi i u Europi. Preliminarne procjene pokazuju da je od siječnja do listopada 2015. bila za 0,73°C toplija od srednjaka u razdoblju od 1961. do 1990. koji se uzima kao referentni.

Mi još možemo, buduće generacije neće moći

'Stanje globalne klime u 2015. obilježit će povijest zbog niza razloga', rekao je glavni tajnik WMO-a, Michel Jarraud.

'Razine stakleničkih plinova u atmosferi dosegnule su tijekom proljeća 2015. nove vrhunce na sjevernoj hemisferi prešavši po prvi put tri mjeseca za redom granične koncentracije od 400 udjela na milijun. 2015. će vjerojatno biti najtoplija od kada postoje zapisi s najvišim površinskim temperaturama oceana od početka mjerenja. Vjerojatno će prijeći prag zatopljenja od 1°C... Emisije stakleničkih plinova koje uzrokuju klimatske promjene mogu se kontrolirati. Mi imamo znanje i oruđa za djelovanje. Mi imamo izbor. Buduće generacije ga neće imati', upozorio je Jarraud.

Neki ključni događaji u 2015:

Jedan od najsnažnijih El Niña

Ovogodišnji El Niño je jedan od najsnažnijih od kada postoji praćenje, a njegovo djelovanje će se nastaviti i nakon što on krajem 2015. dosegne vrhunac.

NOAA je u listopadu objavila da su rekordne temperature uzrokovale globalno izbjeljivanje koralja.

Pod utjecajem El Niña veliki dijelovi središnje Amerike i Kariba zabilježili su oborine niže od prosječnih. Monsunska sezona u Indiji imala je intenzitet od 86% normalnog. Suše su u Indoneziji vjerojatno doprinijele većoj incidenciji šumskih požara.

Rekordi i u oceanima

U oceanima, u koji su akumulirali oko 90% energije globalnog zatopljenja temperature su dosegnule rekordne razine kako u prvih 700 metara dubine tako i na dubinama od 2000 metara.

U mnogim dijelovima svijeta zabilježeni su i regionalni temperaturni rekordi, osobito na zapadu Sjeverne Amerike, te u mnogim krajevima Južne Amerike, Afrike i istočne Euroazije. Kina je imala najtoplije razdoblje od siječnja do listopada u povijesti praćenja. Australija je zabilježila najtopliji listopad.

Toplinski valovi

Indiju su u svibnju pogodili snažni toplinski valovi s prosječnim maksimalnim temperaturama koje su dosezale 42°C, a ponegdje i 45°C.

Toplinskih valova bilo je i u Europi, sjevernoj Africi te na Bliskom istoku.

Ovogodišnji srpanj bio je globalno najtopliji od 1880. godine, od kada postoje mjerenja, a rekordan je bio i u Hrvatskoj. Prema DHMZ-u, prosječna srpanjska temperatura u Hrvatskoj bila je oko četiri stupnja viša od višegodišnjeg prosjeka.

Kiše i suše

Obilne kiše zabilježene su u dijelovima SAD-a, Meksika, Bolivije, južnog Brazila, Afrike i jugoistočne Europe. U Peruu, Čileu i Argentini zabilježene su poplave kao i u mnogim zemljama u Africi.

U nekim dijelovima Hrvatske sredinom listopada pale su rekordne kiše koje su mjestimično nadmašile mjesečne prosjeke te uzrokovale bujice i poplave.

Sušno je bilo u Središnjoj Americi, na Karibima, u dijelovima Južne Amerike, u dijelovima središnje Europe, u Rusiji, dijelovima jugoistočne Azije, na zapadu Sjeverne Amerike, u Indoneziji te u južnoj Africi.

Zbog suša bilježili su se i rekordni požari. Samo u Kanadi preko 400 požara uništilo je 728.000 hektara šuma, mnogo više od prijašnjeg rekorda od 445.000 hektara. U više od 700 požara na Aljaski spaljena je površina veća od dva milijuna hektara.

Otapanje Arktika

Veličina ledenog pokrova na Arktiku kontinuirano pada od početka satelitskih mjerenja krajem 1970-ih. 25. veljače 2015. zabilježen je najniži maksimum od 14,54 milijuna km2. Minimum od 4,41 milijun km2, zabilježen 11. rujna, bio je četvrti najniži od početka mjerenja.