Novi Zakon o prosvjetnoj inspekciji je poluproizvod prepun polovičnih rješenja te upitnih odredbi i definitivno ne jamči značajnije pomake u funkcioniranju inspekcijske službe, upozorio je predsjednik sindikata zaposlenih u školstvu Preporod Željko Stipić na konferenciji za novinare
Nedostatan broj inspektora te neusklađenost njihovog djelokruga rada i njihove stručne osposobljenosti najvažniji su problemi u funkcioniranju prosvjetne inspekcije, međutim zakonski prijedlog to uopće ne prepoznaje', kazao je Stipić, reagirajući na prijedlog Zakona o prosvjetnoj inspekciji.
Djelokrug rada prosvjetnih inspektora pokriva pravno, pedagoško i financijsko polje djelovanja, a među njih 25, koliko ih nadzire rad više od 80 tisuća zaposlenih u školstvu, svega šest-sedam su pravnici, dok su sve ostalo učitelji i nastavnici. 'Oni nikako ne mogu biti učinkoviti niti dovoljno stručni', istaknuo je Stipić.
Sindikat će se najoštrije boriti protiv izravnog upućivanja radnika na ovlaštenu prosudbu radne psihofizičke sposobnosti, najavio je Stipić. Smatra da bi 'inspektorima trebalo dati ovlast poput one ravnateljske u smislu da se prijedlog pošalje školskom odboru u kojem sjedi širi krug ljudi, koji potom može odlučiti u upućivanju na ovlaštenu prosudbu radne sposobnosti'. U suprotnom, 'zamislite samo u malim sredinama kad nekog pošalju psihijatru, pa taj će ostati stigmatiziran do kraja života, a možda uopće nije trebao taj pregled', zavapio je Stipić, naglasivši da je tu 'riječ o zaštiti ljudskog dostojanstva'.
Nadalje, bolne su točke i inspektorske predispozicije sukladno kojima po novome više nije bitan radni staž i iskustvo pa sad inspektor može biti gotovo bilo tko umjesto da, predlaže Stipić, inspektori dolaze iz redova iskusnih i uspješnih ravnatelja'. S druge strane, financijske je malverzacije zakon, čini se, i opet zaboravio jer i dalje 'ne predviđa efikasniju kontrolu financijskog poslovanja odgojno-obrazovnih ustanova koje kontroliraju svi i nitko, a na kraju ispada - brigo moja, prijeđi na drugoga', upozorio je Stipić.
Međutim, nije tu problemima kraj, naime, škole su javne ustanove, a nadzor je tajni pa javnost ne može saznati kakve se sve konkretne nepravilnosti u njima događaju, osim kad nešto procuri u crnu kroniku. Stipić zamjera i što se nadzor najavljuje, i to ravnateljima, koji se zato mogu upustiti u veliko pospremanje papirnatih nepravilnosti u školama'.
Ostao je 'u nevjerici', kaže, kad je pročitao u prijedlogu zakona da će uz inspektora pri ispitivanju učenika moći biti prisutan i pedagog ili psiholog, a 'zna se koliko takvih kadrova nedostaje', pa smatra da bi trebalo svakako stajati mora umjesto može
Što se tiče kazni, 'treba pohvaliti uspostavu oštrijeg sustava novčanih kazni', međutim 'one se ne smiju plaćati sa žiro-računa škola, dok bi kaznama trebale biti podložne fizičke, a ne pravne osobe jer krivac uvijek ima ime i prezime', istaknuo je Stipić.
Na kraju je stoga samo zaključio da je 'ovaj zakon primjeren i aktualnoj vlasti u ovom trenutku, koja kao i inače i na ovo gleda kao na samo još jedno odrađivanje posla, a i izborna je godina, pa ministar Radovan Fuchs ne želi talasati, već to ostavlja u zadatak nasljedniku'.
